Malina: Crveno zlato svjetske i regionalne poljoprivrede

Malina, omiljeni ljetni plod nježnog okusa i moćnih nutritivnih svojstava, posljednjih desetljeća postala je strateški važna voćna kultura, kako za svjetsku tako i za regionalnu poljoprivredu.

Ova biljka, koja potječe iz Evrope i sjeverne Azije, danas se uzgaja na gotovo svim kontinentima, a proizvodi vrijedni milijarde dolara završavaju na stolovima širom svijeta.

Ime joj se, lat. Rubus idaeus, veže za mitsku planinu Idu u današnjoj Turskoj, gdje je, prema legendi, prvi put ubrana. Riječ je o biljci koja se u vrtovima uzgaja još od srednjeg vijeka, a intenzivno se selektira i oplemenjuje od 17. stoljeća.

U 19. stoljeću stigla je u Sjevernu Ameriku, gdje danas nalazi svoje mjesto među najvećim proizvođačima.

Nije samo ukusna, ona je i nutritivna sila. Sadrži tek 52 kalorije na 100 grama, ali je bogata vlaknima, vitaminom C, manganom i antioksidansima. Ima protuupalna svojstva, podupire zdravlje crijeva i pomaže u regulaciji šećera u krvi.

Ko predvodi svjetsku proizvodnju?

Brojne naučne studije svrstavaju je među najzdravije voće zahvaljujući spojevima poput elaginske kiseline i antocijanina, koji pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

Ona tehnički nije jedna voćka, već skup malih plodića, svaki s vlastitom sjemenkom. Osim crvene, postoje i žute, crne i ljubičaste maline, a zbog svoje osjetljivosti, moraju se vrlo brzo nakon berbe preraditi ili zamrznuti.

Prema podacima Svjetske organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), godišnje se u svijetu proizvede između 900.000 i 1.000.000 tona ovog voća. Među najvećim proizvođačima su Rusija, Meksiko, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Ukrajina i Poljska. Dok Meksiko dominira izvozom svježih plodova, Srbija je godinama, sve donedavno držala vodeću poziciju u izvozu smrznutih malina.

Globalna proizvodnja tog bobičastog voća u 2023. godini iznosila je približno 952.000 tona, što predstavlja rast od 5,19% u odnosu na prethodnu godinu. Meksiko je zabilježio značajan porast proizvodnje od 51,87%, dosegnuvši 279.000 tona i time postao vodeći proizvođač s udjelom od 32,7% u svjetskoj proizvodnji, podaci su FAOSTATA.

Maroko je u 2022. godini prestigao Sjedinjene Države i postao treći najveći izvoznik svježih malina, zahvaljujući povoljnoj klimi i učinkovitoj logistici.

Najveći izvoznici smrznutih malina

Prema analizi tržišnih stručnjaka East-Fruita, Ukrajina je u 2024. izvezla rekordnih 65.000 tona smrznutih malina, što predstavlja rast od čak 34% u odnosu na prethodnu godinu.

U posljednje tri godine, ukrajinski izvoz više se nego udvostručio, dok je izvoz Srbije stagnirao, a Poljska je zabilježila pad od 24%.

Ukrajina se dodatno istaknula činjenicom da gotovo uopće ne uvozi ovo voće dok Poljska, danas više od 52% ukupnog izvoza temelji na uvezenim plodovima, većinom iz Ukrajine.

Novi svjetski lider: Ukrajina pretekla Srbiju u izvozu smrznutih malina

Iako je Srbija zadržala malu prednost u bruto izvozu, (67.700 tona naspram ukrajinskih 65.100), činjenica da je uvezla 4.700 tona za ponovni izvoz znači da je njezin neto izvoz manji i iznosi 63.000 tona.

Treće mjesto pripada Evropskoj uniji kao cjelini, s izvozom od preko 100 miliona dolara, dok je Čile četvrti na listi, s izvozom vrijednim blizu 98,5 miliona dolara.

Hrvatska godišnje proizvede tek nešto više od 400 tona

Najveći uvoznici su razvijene zemlje Evropske unije, SAD i Velika Britanija, tržišta koja sve više cijene funkcionalnu hranu i supernamirnice, u što se Rubus idaeus itekako uklapa.

Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u sistemu potpora malinu je u Hrvatskoj, 2020. godine uzgajalo 194 poljoprivredna gazdinstva na 82,5 hektara. S obzirom da je prinos bio 5 t/ha, ukupan prinos je bio nešto veći od 400 tona.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, nema službenih podataka o prošlogodišnjoj proizvodnji. Prema statističkim podacima o požnjevenim usjevima i prinosima važnijih vrsta voća iz 2022. koje je objavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, proizvedeno je 11.132 tona maline. Podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za 2023. godinu pokazuju da je u ovom bh. entitetu proizvedeno 5.920 tona maline.

Klimatske promjene, oscilacije u cijenama i radna snaga ozbiljno prijete dugoročnom opstanku malinarstva, posebno u regiji. Ipak, uz odgovornu politiku, edukaciju proizvođača i ulaganje u tehnologiju, voće je koje može ostati, i rasti kao strateška kultura s velikim izvozno-tržišnim potencijalom.

U vrijeme kada svijet traži zdraviju hranu i održiv uzgoj, ima što ponuditi. Potrebno je samo prepoznati trenutak i znati ga iskoristiti.

^{*Naslovna fotografija: Depositphotos/Draw05, Shutterstock/artistdesign.13}