Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), svjetska proizvodnja lubenica u 2023. godini iznosila je rekordnih 104,9 miliona tona. Kina je apsolutni lider s udjelom većim od 60 %
S dolaskom ljeta, lubenica postaje neizostavan dio prehrane širom svijeta i više od osvježavajuće poslastice.
Ovo voće, porijeklom iz Afrike, danas se uzgaja na svim kontinentima, a njena globalna proizvodnja nadmašuje 100 miliona tona godišnje.
No, iza slatkog crvenog mesa krije se prava industrija s milijardama eura vrijednim izvoznim i uvoznim tokovima.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), svjetska proizvodnja lubenica u 2023. godini iznosila je rekordnih 104,9 miliona tona. Kina je apsolutni lider s udjelom većim od 60 % (oko 63,8 mil. t). Slijede Indija, Turska, Alžir, Brazil i Rusija. Među evropskim zemljama, Španjolska, Italija i Grčka najznačajniji su proizvođači.
Na svjetskom tržištu najveći izvoznik lubenica po volumenu u 2023. bio je Meksiko (727 miliona kilograma), dok je Španija vodeća po vrijednosti izvoza (526 miliona dolara). Među najvećim uvoznicima dominiraju Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, koje godišnje uvoze milijarde kilograma ovog voća.
Iako se koristi kao voće, botanički pripada grupi bobičastog voća poznatog kao "pepos", unutar porodice tikvenjača (Cucurbitaceae). Dakle, povrće u botaničkom smislu, ali voće u kulinarskom i trgovačkom.
Najveća na svijetu, prema Guinnessovoj knjizi rekorda, težila je 350,5 funti (159 kg) Uzgojio ju je Chris Kent iz Seviervillea, Tennessee, SAD, a verificirana je 4. oktobra 2013. Sorta je bila Carolina Cross.
Ipak, hobi-uzgajivači širom svijeta svake godine pokušavaju srušiti taj rekord, no za sada bezuspješno.
Stručnjaci savjetuju kako odabrati slatku lubenicu. Treba tražiti žućkastu mrlju na kori (znak zrelosti), dubok, šuplji zvuk pri kuckanju prstima, suha stabljika znači da je plod dozrio na polju.
S 92 % udjela vode, idealna je za ljetnu hidrataciju. Bogata je likopenom (antioksidans), vitaminima C i A, te aminokiselinom citrulinom koja poboljšava cirkulaciju i smanjuje upale.
U biltenu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, prema godišnjem izvještaju za 2021. stoji kako je u BiH, te godine proizvedeno 24.171 tonu lubenica, odnosnjo 25,3 tone po hektaru.
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. godini u Hrvatskoj je proizvedeno ukupno 29.343 tona, od čega je 210 t bilo pretežno za vlastite potrebe, dok je ostatak bio namijenjen tržištu.
Značajan je to rast proizvodnje u odnosu na 2020. kada je proizvedeno ukupno 16.328 tona, dakle povećanje za više od 13 hiljada tona.
Proizvodnja lubenica u Srbiji značajan je dio poljoprivrednog sektora zemlje i jedna je od najvažnijih povrtnih kultura. Uzgajaju se na površini od gotovo 6.000 hektara, s prosječnim prinosom od 29,8 tona/ha, što rezultira ukupnom proizvodnjom od preko 166.000 tona, podaci su ResearchGatea.
*Naslovna fotografija: Shutterstock/DedovStock, artistdesign.13
Tagovi
Autor
Upozorenje savjetodavne službe: Pojavila se bakterijska palež, evo šta činiti
Čađava krastavost "probila" u voćnjacima: Upitan kvalitet ovogodišnjeg roda
Neuništiva crvena ribizla: Voli sunce i bijeli luk, a neke voćke ne podnosi
Glavobolja za voćare: Kako suzbiti kruškinu buvu?
Damir Senjan
prije 2 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 2 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
