Posljednjih godina velika većina uzgajivača krušaka ne odlučuje se na ljetnu rezidbu. Razlozi su višestruki – od niske otkupne cijene, vremenskih nepogoda, manjka radnika, do visoke cijene rezidbe.
Zašto je ljetna rezidba krušaka važna? Najjednostavnije rečeno, njom se omogućava visok stupanj diferencijacije rodnih pupoljaka za narednu godinu jer se odstranjivanjem ljetorasta koji su izrasli iz rezova u zimskoj rezidbi, sprječava divljanje stabla, čuvaju se hranjive tvari i mikroelementi koji su neophodni za prelazak lisnog u generativni pupoljak. Izvodi se od lipnja pa do početka kolovoza.
U slučajevima vlažnijih ljeta stabla divljaju zbog viška vode, naročito ako su na podlozi divlje kruške. Zato se ljetnom rezidbom prekida njihov rast, odnosno, smanjuje bujnost. Važno je da, nakon rezidbe, stabla budu s otvorenom krošnjom, prozračna, bez bujnih ljetorasta, tj. vodopija koje crpe snagu. Ako se rezidba ne odradi, tijekom jedne vegetacije, u slučaju ljeta s padalinama, ljetorasti mogu narasti više od dva metra. Važno je napomenuti i da je borba protiv bolesti i štetnika lakša, posebice protiv kruškine buhe.
Utvrđeno je da se napad buhe može smanjiti za 70% ako je obavljena rezidba jer odrasla jedinka jaja najviše polaže na vrhovima novih mladica.
Ljetna rezidba krušaka ustvari predstavlja korekciju zimske rezidbe poslije koje je sljedeća zimska rezidba mnogo brža pa se, s novčane strane gledajući, isplati voćarima jer će se rezači duže zadržavati na stablima u zimskoj rezidbi. Ako se obavi, učinci su brojni. Najvažniji je što će rod biti konstantan, tj. voćka neće ući u alternativno plodonošenje.
Proces je jednostavan. Obavi se izolacija provodnice, otklanjaju se vodopije iz unutrašnjosti krošnje i grane nastale iz rezova na skeletnim i manjim bočnim granama. Važno je da nema visokih grana koje ulaze u unutrašnjost krošnje, zasjenjuju plodove i crpe hranjive tvari plodovima na stablu. Također se odstranjuju sve grane ispod mjesta na kojem počinje grananje stabla.
Kako se otklanjaju grane? Najbolje je obaviti ručno zalamanje grana, a ne rezati škarama. U tom slučaju brže se formira kalusno tkivo na mjestu loma, teže ulaze bakterije, gljivice ili virusi u stablo, ali zato sporije dolazi do rasta novih grana. Kada se grane otklanjaju škarama, što ide malo brže, glatki rezovi su pogodniji za ulazak parazita i brže rastu nove grane. Tko ima bujna stabla lakše mu je raditi sa škarama, ali se može dogoditi da, u slučaju toplije i vlažnije jeseni, opet dođe do formiranja nove vodopije. U svakom slučaju, bit će manja i ostat će više hranjivih tvari za formiranje rodnog pupa za narednu vegetaciju.
Imajte na umu da se na svakoj sorti treba obaviti ljetna rezidba. Nakon obavljene zimske rezidbe koja onda mora biti jaka, na ljeto iste godine, dolazi do jakog obrastanja stabla vodopijama i ljetorastima. Samo ako se obavi ljetna rezidba bujnost se može kontrolirati. Osim toga, plodovi koji su u krošnji bit će kvalitetniji i krupniji jer će im ostati više hranjivih tvari za rast, a što je najvažnije, omogućava se urod za narednu godinu.
Trenutno, proizvodnja krušaka bilježi pad unazad nekoliko godina, zbog niske otkupne cijene, slabe kvalitete plodova i povećanja troškova zaštite od bolesti i štetnika. Jedno od rješenja jes da se povećanjem prinosa po hektaru amortiziraju navedeni faktori. Za to je ključna – ljetna rezidba.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor