Lješnjak - od prahistorije do milionske svjetske industrije

Lješnjak (Corylus avellana) prati čovjeka hiljadama godina. Arheološki nalazi pokazuju da je bio dio prehrane još u mezolitu, prije gotovo 10.000 godina, a spominje se i u djelima antičkih pisaca poput Teofrasta i Plinija Starijeg.

U Ameriku su ga donijeli evropski doseljenici, a prva komercijalna sadnja zabilježena je u 18. stoljeću. Danas je globalno cijenjena kultura i nezamjenjiv sastojak prehrambene industrije.

Godišnje se proizvede 1,13 miliona tona

Najveća plantaža nalazi se u Turskoj, u Crnomorskoj regiji, proteže se na čak 700.000 hektara i predstavlja 60 posto nacionalne proizvodnje. U talijanskoj pokrajini Pijemont nasadi su na 65.000 ha, u SAD-u (Kalifornija) 40.000 ha, Španiji (Katalonija) 30.000 ha...

Prema podacima Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), globalna proizvodnja lješnjaka u ljusci u 2023. godini iznosila je oko 1,13 miliona tona. Turska dominira s udjelom od 60 do 70 posto, a čak 82 posto svjetskog izvoza dolazi upravo s obala Crnog mora. Slijedi Italija s oko 100 hiljadu tona, dok značajne količine proizvode Azerbajdžan, Sjedinjene Američke Države (uglavnom Oregon), Gruzija i Španija.

U Evropi su najveći kupci lješnjaka Njemačka, Švicarska i Francuska, dok Italija, osim što je i sama veliki proizvođač, uvozi znatne količine iz Turske za potrebe svoje čokoladne industrije.

Najviše se koriste u prerađivačkoj industriji

Iako se lješnjaci konzumiraju sirovi ili prženi, njihova prava vrijednost leži u prerađivačkoj industriji. Sastavni su dio gianduje (talijanski slatki čokoladni namaz), pralina, krokanta, nougata i brojnih čokoladnih kreacija. Najpoznatiji proizvod je zasigurno Nutella, na koju otpada čak četvrtina svjetske potrošnje. Osim toga, koristi se i lješnjakovo ulje, cijenjeno u kulinarstvu zbog bogatog okusa i povoljnog masnokiselinskog sastava.

Na 100 grama, lješnjak donosi oko 628 kalorija, a obiluje zdravim mastima (ponajviše mononezasićenima), proteinima i vlaknima. Izvrstan je izvor vitamina E, magnezija, mangana i bakra. Upravo zbog toga stručnjaci ga svrstavaju među najzdravije orašaste plodove.

Iako skromnijeg obima, proizvodnja raste i u jugoistočnoj Evropi. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2024. godine proizvedeno 3.348 tona, što je znatan porast u odnosu na prethodna razdoblja. Od te količine, 3.334 t usmjereno je na tržište, dok je 14 t bilo namijenjeno za vlastite potrebe.

Prema Vanjsko-trgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, u 2023. godini lješnjaka u ljusci izvezeno je 52 tone u vrijednosti od 120.000 eura, a oljuštenog gotovo 43 t u vrijednosti od 317.000 eura.

Zdrava grickalica koja simbolizira izobilje, dobro zdravlje i plodnost

Srbija se posljednjih godina sve ozbiljnije pozicionira na evropskoj karti proizvođača. Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija zauzima četvrto mjesto u Evropi s proizvodnjom od oko 8.910 tona u 2024. godini, na površini od 8.718 hektara.

Budućnost "kralja orašastih plodova"

Lješnjak je danas strateška kultura na globalnom nivou, a klimatske promjene i rast potražnje otvaraju nove izazove i prilike. Dok Turska i dalje čvrsto drži primat u proizvodnji i izvozu, evropske zemlje poput Italije i Španije razvijaju nove nasade, a sve više prostora za rast vide i proizvođači iz Hrvatske, Srbije i BiH.

Od prahistorijske hrane do ključnog sastojka globalne industrije slastica, lješnjak je postao više od orašaste grickalice, on je simbol tradicije, ekonomije i užitka u svakom zalogaju.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/DUSAN ZIDAR, artistdesign.13}