Letnja rezidba oslobodiće biljku od viška grana koje troše hraniva. Nakon rezidbe potrebno je obaviti i prihranu kako bi se stvorio bolji rodni potencijal u narednoj sezoni.
Letnja rezidba svakog voća, pa i borovnica, predstavlja meru za veći rod u narednoj vegetacionoj sezoni. Iako se zimska završava u maju, pa možemo da kažemo da je to prolećna rezidba, ova voćka mora da se reže i nakon berbe, odnosno, u letnjem periodu jer se na taj način biljka, nakon berbe, oslobađa viška rodnih grana iz tek završene sezone.
Suština je da se donji spratovi grma očiste od izrođenih rodnih grana i onih koje su nikle tokom proleća, a slabo su razvijene, odnosno nisu perspektivne za zamenu starih rodnih. Sve stare rodne koje zagušuju unutrašnjost uklanjaju se do osnove, a tanje i kraće rodne grančice koje su dale rod, takođe se uklanjaju do prve mlade rodne koja bi trebalo da je duža od 10 centimetara.
Grane koje imaju dobar ugao od 30 - 45 stepeni i ne idu u unutrašnjost krošnje, ostavljaju se kao zamena, odnosno, rod u narednim sezonama. Kao i kod prolećne, unutrašnjost krošnje mora da bude svetla s tim što se jednogodišnje, koje rastu vertikalno u vrhovima krošnje, ostavljaju za rezidbu u proleće naredne godine. Uklanjaju se samo one koje rastu u unutrašnjost grma. Sve duže jednogodišnje, koje rastu u unutrašnjost redova, odnosno, mogu da smetaju mehanizaciji prilikom prskanja, takođe bi trebalo orezati.
Sve manje grančice koje su plodonosile režu se do osnova. Rez mora da bude gladak i da bude uz deblju granu. Ne smeju se ostavljati patrljci jer će početi da se suše, isto kao i mlade rodne grančice.
Borovnica najbolje rađa na tankim rodnim grančicama dužine od minimalno 10 centimetara, na takvim su najbolji i najkrupniji plodovi. Slično šljivama, kruškama, jabukama, grančice će početi da se suše od vrha ka osnovi. Ako se ne uklone, sušenje će da zahvati i deblje, a na kraju celo stablo.
Osim rezidbe, važnu meru za povećanje prinosa u narednim godinama kod mladih zasada i održavanje visokih prinosa kod starih, predstavlja ishrana. Uvek imajte na umu da je voćka, nakon berbe, iscrpljena i da joj trebaju minerali, vitamini i ostale hranljive materije.
Prihrana se obavlja posle letnje rezidbe sa tekućim hranivima koja u sebi imaju najviše fosfora, kalijuma, bora, cinka i ostalih elemenata. Biljka će brzo da ih usvoji, bilo da se hrani kroz sistem za navodnjavanje ili folijarno, jer je borovnica biljka sa plitkim korenovim sistemom, do 40 centimetara, što joj omogućava brzo usvajanje i transport biogenih elemenata u rodne pupoljke. Gledajte i da počupate korove oko grmova jer predstavljaju konkurenciju korenu borovnica.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor