Lavić pojasnio: Šta nikako ne raditi u voćnjaku u vrijeme cvatnje?

U vrijeme kada su voćnjaci u punom cvatu, a pčele u najvažnijoj fazi svog doprinosa poljoprivredi – nema prskanja! Dževad Lavić, stručni savjetnik za voćarstvo u Federalnom zavoda za poljoprivredu, ističe kako su hemijski preparati "nekada su otrov, a nekada lijek", te upozorava da "nestručno upravljanje može da bude otrov i za same proizvođače."

Voćari su, prema njegovim riječima, u obavezi da zaštite i svoje zasade i oprašivače. Podsjeća da "99 posto voćnih kultura je stranooplodno", te da samo 10 do 15 posto vjetar može da opraši, sve ostalo moraju oprašivači.

"Pčele igraju ključnu ulogu i u samom kvalitetu plodova. Unošenje košnica u voćnjake za 81% povećava samu proizvodnju, odnosno prinos", naglašava Lavić te dodaje da ako su, košnice dalje od voćnjaka, i ako je oprašivanje loše, sigurno će biti smanjeni kvalitet i okus plodova.

Ostavite i voćnjak i pčele na miru

Govoreći o zaštiti pčela i drugih insekata tokom tretmana voćnjaka, na predavanju održanom u organizaciiji Saveza pčelara FBiH, Lavić je podsjetio da je "u cvjetanju strogo zabranjeno prskanje, bilo koja kultura da je u pitanju", jer je tada pčela najpotrebnija. U toj fazi generalno preporučuje minimalne intervencije u voćnjaku kako se ne bi remetio rad oprašivača.

"Period cvjetanja traje od 12 do 18 dana, ali se pri visokim temperaturama skraćuje, a sam čin oplodnje je slabiji, pri visokim temperaturama, nemaju pčele puno vremena da završe tu oplodnu", naveo je.

Važno je, kaže, voditi računa i o korovu koji može biti u cvatu, jer prilikom prskanja voćke koja u tom momentu ne cvjeta, preparat završi na korovu, pa je nužno prethodno obaviti košenje. Velika je greška, kako navodi, prskati voćnjak po visokim temperaturama, jer preparat ne djeluje, pore nisu otvorene pa nema apsorpcije.

"Sva prskanja se rade isključivo u večernjim satima. Tada su pore otvorene i apsorpcija je mnogo veća, odnosno učinkovitost samog preparata", savjetuje ovaj stručnjak.

Upotreba savremene opreme također je od presudnog značaja.

"Ranije su se mnogo više koristili atomizeri koji imaju stare dizne, gdje više od 70 posto pesticida ode na stranu. Danas, pomoću injekt novih dizni, samo 30 posto možemo računati kao uzaludno bacanje", pojašnjava.

Ni zalijevanje ni prskanje običnom vodom

Zbog promjena vremenskih uslova, životni ciklus pčela ozbiljno je poremećen. "Prošle godine je period cvjetanja uranio mjesec dana. Pčela se ranije aktivira, a u njenoj glavi se javi nesklad - da li je to poruka za glavnu pašu ili su to samo sokovi i polen", kaže Lavić.

Poručuje da čak ni zalijevanje ni prskanje običnom vodom tokom cvjetanja nije preporučljivo, jer se "remeti rad pčele. Mokar polen, koji je nabubrio i koji je težak, neće da ide, i imamo biljku koja nije oplođena."

Bez pravilne oplodnje, zaključuje, nema ni prinosa ni kvaliteta, a bez pčela nema ni budućnosti proizvodnje.