Kruškin cvjetojed javlja se s jeseni. Sada primijenite mjere zaštite

Kruškin cvjetojed (Anthonomus pyri) je jedna od najznačajnijih štetočina kruške. Pri jačem napadu, ako se ne reaguje na vrijeme u stanju je da uništi i do 70 posto cvjetova kruške. Ovaj štetni insekt napada samo pomenuto voće i može se naći svugdje gdje ima zasada kruške.

Polaganje jaja kreće na jesen

U jesen se primjećuju mali otvori na pupoljcima. U te otvore ženke će položiti jaja, a u proljeće cvjetni pupoljci se ne otvaraju i polako se suše. Takav izgled se u proljeće lako može pogrešno pripisati poznom mrazu.

Međutim, u njima se nalazi žućkasta larva. Odrasli cvjetojed je kornjaš, hrđaste boje, duge rilice. Na pokriocima ima pravu, poprečnu svijetlu liniju. Dužina tijela je oko pet milimetra. U maju-junu progrizaju okrugli otvor na pupoljku napuštaju ga i poslije kraće dopunske ishrane povlače se na skrovita mjesta na ljetnu dijapauzu do jeseni. Nakon ljetne dijapauze, odrasle jedinke javljaju se u jesen, obično u septembru do polovine oktobra.

Po pojavi odrasli insekti se dopunski hrane, a zatim dolazi do parenja i polaganja jaja. Jaja polažu u cvjetne pupoljke tako što izbuše otvor na gornjem dijelu i u osnovi polože po jedno jaje. Iz jaja se pile larve koje se hrane tkivom cvjetnog pupoljka i na taj način unište nekoliko cvjetova, odnosno čitavu cvast.

Odrasli insekt izgriza pupoljke već u jesen, septembra i oktobra, odlažući najčešće po jedno jaje u svaki. Prezimljavaju jaja ili larve, ukoliko su vremenski uslovi povoljni. Ima jednu generaciju godišnje.

Šta činiti?

Prskanje se obavlja prije odlaganja jaja, odnosno u septembru i oktobru, ukoliko je u proljeće primijećena veća šteta u voćnjaku. Plodovi treba da budu već obrani.

Tretiranja su moguća i sredinom maja, odnosno sa izlaskom odraslog cvjetojeda iz pupoljka, prilikom njegove dopunske ishrane. Koristiti preparate na bazi aktivnih materija iz grupe piretroida (cipermetrin, deltametrin i drugo).