Koje fungicide sada primijeniti u zaštiti koštičavog voća?

Dok voćari zbrajaju štete nastale uslijed proljetnih mrazeva, ne smije se zaboraviti ni na očuvanje zdravstvenog stanja biljaka. Važno je pravovremeno obaviti tretmane hemijskim sredstvima protiv bolesti i štetočina koje mogu dodatno ugroziti voćne kulture.

Savjetodavac za zaštitu bilja iz PSS Požarevac Violeta Stanković ističe da trenutni vremenski uslovi sa dužim periodima vlaženja kao i temperature iznad 15^oC posebno pogoduju pojavi gljivičnih infekcija.

"Najznačajniji prouzrokovači su, na prvom mjestu Monilinia spp koja uzrokuje sušenje grana i grančica kao i trulež plodova, potom Stigmina carpophila, prouzrokovač šupljikavosti lista koštičavog voća i Blumeriella jaapii koja izaziva pjegavost lista višnje i trešnje", navodi ona.

Žuta i crna šljivina osa

Kako dalje napominje, visoke temperature u ovom periodu uslovile su pojavu štetnih insekata poput žute i crne šljivine ose u zasadima šljive kao i crne trešnjine vaši Myzus cerasii u zasadima trešnje. Da bi se spriječila pojava infekcija ili barem zaustavilo širenje, ukoliko je ipak došlo do pojave, potrebno je reagovati i na vrijeme zaštititi voćne zasade.

"Monilioza koštičavih voćnih vrsta suzbija se u fenofazi cvjetanja i precvjetavanja. Kada su u pitanju ovakvi vremenski uslovi kao sada, potrebno je koristiti sistemične fungicide na bazi pirimetanila, ciprodinila, tebukonazola ili kombinaciju boskalida i piraklostrobina."

Protiv prouzrokovača šupljikavosti i pjegavosti lista koriste se kontaktni fungicidi. Zasade šljive treba tretirati u fazi precvjetavanja sredstvom na bazi kaptana i za sedam dana ponoviti isti tretman, dok se u zasadima višnje i trešnje primjenjuje aktivna materija dodin ili ditianon.

Aminokiseline nakon izmrzavanja

"U ovoj fazi je veoma važno sačuvati zdrav list, cvijet kao i plod", naglašava Stanković i dodaje da u voćnim zasadima koji su pretrpjeli štetu od izmrzavanja treba primijeniti i aminokiseline, jer će njihova primjena u velikoj mjeri pospješiti oporavak od stresa uslijed pojave niskih temperatura.

Mogu li aminokiseline pomoći u zaštiti od mraza?

Tokom vegetacije treba nastaviti sa zaštitom i od eventualne pojave štetočina, što umnogome zavisi od vremenskih uslova.