Kako zaštititi voćke od zimskih mrazeva? Evo nekoliko načina

Prema sezonskoj prognozi, ove zime, odnosno od početka decembra pa do kraja februara, u Bosni se očekuje do 60 mraznih dana, a na području južne Hercegovine prognozira se do 15 dana s mrazom.

Zimski mrazevi mogu ozbiljno ugroziti zdravlje voćaka i utjecati njihovu dugoročnu rodnost. Najosjetljivija su mlada stabla, vrste s plitkim korijenom te one koje rano cvjetaju ili prirodno slabije podnose niske temperature. Zato je pravilno odabran i stručno postavljen pokrivač jedna od najefikasnijih mjera zaštite tokom najhladnijeg dijela godine, piše Agroinform.

Zaštita se prvenstveno usmjerava na korijenovu zonu, deblo i donji dio krošnje. Time se smanjuje rizik od mraznih pukotina, isušivanja i oštećenja uzrokovanih naglim promjenama temperature, a istovremeno se ublažavaju i štete od kasnih proljetnih mrazeva. Pri izboru materijala - tekstil, slama ili malč, potrebno je voditi računa o vrsti voćke, starosti stabla, lokalnoj klimi i karakteristikama zemljišta.

Tekstilni pokrivači

Prozračna agrotekstilna vlakna, odlična su zaštita od hladnoće jer osim što štite, omogućavaju i protok zraka. Idealna su za mlada, nisko rastuća stabla i osjetljivije voćne vrste.

On će ublažiti temperaturne oscilacije i spriječiti stvaranje pukotina na kori. Istovremeno, propušta vlagu, ali ne izaziva kondenzaciju niti razvoj plijesni, izdržljiv je i može se koristiti više godina, te ekološki prihvatljiv.

Posebno je preporučljiv za breskvu, kajsiju, nektarinu koje rano cvjetaju i vrlo su osjetljive na proljetne mrazeve, kao i za mlade jabuke i kruške te trešnju i višnju. Tekstil se postavlja lagano i prozračno, bez zatezanja, kako se ne bi zaustavila cirkulacija zraka. U proljeće ga treba ukloniti ili olabaviti kako ne bi došlo do pregrijavanja i razvoja gljivičnih oboljenja.

Slamnati pokrivač

Slama ili sijeno koriste se prvenstveno za izolaciju korijenovog područja. Deblji sloj od 10 do 15 cm zadržava toplotu, sprečava duboko smrzavanje tla i čuva vlagu oko korijena, što je posebno važno tokom hladnih i suhih zima kada su voćke ugrožene i od isušivanja.

Riječ je o prirodnom, biorazgradivom materijalu, koji poboljšava strukturu tla i povećava sadržaj organske materije te potiče aktivnost korisnih mikroorganizama, također, jeftina je i lako dostupna. Može se primijeniti kod starijih stabala jabuke, kruške i šljive, čiji korijen dopire dublje, te mu pruža dodatnu stabilnu izolaciju, također, kod oraha i badema.

Važno je ostaviti nekoliko centimetara razmaka između slame i debla kako bi se izbjegla pojava gljivičnih oboljenja i truljenja kore.

Malč

Malč - bilo da je riječ o kori drveta, usitnjenim granama, kompostu ili drugom organskom materijalu i u ovom slučaju jedna je od najkorisnijih vrsta pokrivača. Zimi izoluje, a tokom proljeća i ljeta zadržava vlagu, smanjuje korov i dugoročno poboljšava kvalitet tla.

Može se koristiti tokom cijele godine, a osim što doprinosi urednom izgledu voćnjaka, ublažava temperaturne promjene u tlu, te potiče život u tlu i povećava humus.

Najbolje je koristiti ga kod bobičastog voća (malina, ribizla, kupina), čije plitko korijenje posebno profitira od stabilne vlažnosti i zaštite. Mlade voćke i grmovi u prve dvije-tri godine zahtijevaju očuvanje vlage u zoni korijena. Malč je primjenjiv i kod niže rastućih voćaka poput dunje i mušmule. Nanosi se u sloju od 5 - 10 cm, ali ne smije dodirivati deblo kako bi se spriječilo truljenje i razvoj štetnika.

Pokrivače postavite u jesen, prije nastupa trajnih mrazeva, kako bi korijen bio zaštićen od prvih hladnih udara. U proljeće ih uklonite ili prorijedite da bi se biljka prirodno nastavila razvijati. Redovno provjeravajte da se ispod pokrivača ne skupljaju glodari ili insekti, naročito kod debljih slojeva slame i malča. Preporučuje se i kombinovanje različitih metoda – npr. agrotekstil na deblu uz malč oko korijena značajno će povećati nivo zaštite.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/photowind/La Huertina De Toni/OlgaStoker}