Kako se trape i vade sadnice voćaka?

Ukoliko se sadnice ne isporučuju kupcima, odmah nakon vađenja treba ih utrapiti. To je neophodno uraditi istog dana kad se one izvade iz zemlje da ne bi došlo do isušivanja žila. Takođe, prije sađenja i poslije nabavke sadnica, ukoliko se neće odmah vršiti sadnja, obavezno je trapljenje voćaka. U protivnom, sadnice voćaka teško se primaju.

Vrši se u posebno pripremljene jame ili na otvorenom prostoru. Da ne bi došlo do ugušivanja korijena od pretjeranog vlaženja, biraju se ocjedita zemljišta, sa niskim nivoom podzemnih voda. Preporučuje se kopanje kanala oko utrapljenih sadnica za odvođenje suvišne vode.

Savjeti

Trapljenje može biti privremeno, ako se sadnice sade ili izdaju u toku jeseni, ili u zimski trap, ako one ostaju utrapljene u toku cijele zime. Za zimski treba izabrati ocjedito mjesto, iskopati jarak dubine 40 do 60 cm, širine oko jednog metra i dug po potrebi. Na dno jarka se stavljaju zatrovani mamci protiv miševa (najčešće od kuhane pšenice zatrovane cinkfosfidom), pa se redaju sadnice i prekrivaju zemljom tako da pored korijena zemljište prekrije i nadzemni dio oko 30 cm.

Trapljenje - najzdraviji način čuvanja povrća zimi

Pri tom procesu treba sorte razdvojiti, vidno obilježiti i napraviti plan trapljenja. Plan je neophodno napraviti jer se table i etikete, kojima su obilježene sorte, mogu tokom zime uništiti ili izbrisati. Mjesto obavezno treba ograditi pletenom žicom, jer zečevi mogu samo za jednu noć da naprave pravu pustoš, guleći koru sa voćnih sadnica.

Važno je napomenuti da je bolje obaviti zimsko čak i ako se planira sadnja ili prodaja voćki u jesen jer mrazevi i loše vremenske prilike mogu onemogućiti sadnju ili prodaju u jesen. Time bi slabije utrapljene sadnice mogle biti oštećene od jakih zimskih mrazeva.

Postupak trapljenja

Mesto trapljenja mora biti takvo da se tu ne zadržava višak vode, jer u tom slučaju dolazi do gušenja i truljenja korijena. Ovaj proces (jesenje, predproljetno, ali i zimsko) se obavlja kopanjem kanala, dubine zavisno od sadnog materijala, ali najčešće 40 cm, širine 50 cm ili se plugom otvaraju brazde i postavljaju sadnice. Ako je moguće, bolje ih je postaviti pojedinačno jedna do druge, nego u vezanim snopovima po 25 ili više komada i to pod uglom 45^o do 60^o.

U praksi je ipak zastupljen drugi način - sa snopovima. Preko korijenovog sistema, koji se nakvasi, nabacuje se sitna zemlja, protrese korijen, zemlja blago nagazi da se istisne vazduh i da zemlja što bolje prekrije žile. To se može riješiti i zalijevanjem ako zemlja nije vlažna. Zemljom punimo kanal do vrha uz malo uzvišenje, 10 - 15 cm zemlje oko sadnica.

Zimsko trapljenje je dublje, gdje se one zatrpavaju sa, najčešće, pijeskom, sitnom zemljom, strugotinom (ne trulom!) ili mješavinom ovih materijala 30 cm iznad korijena, a potom blago nagaze. U ovom slučaju prije trapljenja na korijen sadnica se stavljaju mamci protiv miševa i voluharica. Svaka se mora obilježiti etiketom kako bi se vidjelo koja je vrsta, podloga, sorta i takvo mjesto bi trebalo ograditi pletenom žicom.

Zaštita od glodara

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti sadnica od miševa i voluharica (mamci, pletena žica oko korijena), zečeva, srna i stoke (ograda od pletene žice). Prednost pijeska kao materijala za trapljenje je da miševi u pijesku ne mogu praviti rupe i oštetiti korijen i korjenov vrat sadnica.

Nabavka i priprema sadnica voća - na šta obratiti pažnju?

Vađenje voćki je u jesen, u toku zime (bez mrazeva) ili u proljeće prije kretanja vegetacije. Vađenje je ašovom ili specijalnim plugom.

Sadnice koje su povađene iz trapa, treba osvježiti tako što se korijenov sistem potapa u vodu na 12 do 24 h prije sadnje. Obavezno se pregledaju. Detaljno se kontroliše korijenov sistem i nadzemni dio, pri čemu se vodi računa da nemaju mehaničkih oštećenja i prisustva prouzrokovača bolesti i štetočina kao i da nisu izmrzle ili počele da se suše. Sve sadnice koje imaju neka od spomenutih nedostataka se ne koriste u sadnji.