Da bi se biljka oraha razvijala što brže i bolje, važno je da bude posađena na dobrom zemljištu. Ono treba da bude ocedito i da sadrži što optimalniju količinu hranljivih materija, pa su izbor i priprema zemljišta pre sadnje oraha veoma bitni.
Prilikom izbora zemljišta za uzgoj oraha treba imati u vidu značaj orogravskih činilaca na uspevanje ove kulture. Kako objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Igor Andrejić, nadmorska visina je više ograničavajući faktor u gajenju oraha u severozapadnom delu Srbije nego na jugu naše zemlje. Andrejić dodaje da se orah može gajiti na različitim nadmorskim visinama i to od nivoa mora do visine 1.000 metara iznad mora.
Prema njegovim rečima na većim nadmorskim visinama i geografskim širinama pogodnije su južne ekspozicije, i obratno, manje nadmorske visine i geografske širine pružaju pogodnije uslove za uzgoj oraha. Površine sa nagibom preko devet stepeni moraju biti testirane, dok terase treba da imaju kontra pad od oko 5% i pad po dužini od 0,5%-1%. Za odvođenja viška vode sa terasa, one se moraju prekidati na određenim dužinama, kanalima za odvodnjavanje.
Blizina mora, velikih reka i jezera utiče na smanjenje temperaturnih kolebanja, povećanje relativne vlažnosti vazduha, početak vegetacije (vegetacija kreće kasnije), ali i na fazu cvetanja i završetak vegetacije. Kada je reč o zemljišnim karakteristikama, orah voli rastresito zemljište zbog njegove dobre oceditosti. Ta voćna vrsta ne voli plitko zemljište ispod kojeg se nalaze kameniti ili stenoviti slojevi na dubini manjoj od 1,5 metra.
S obzirom na to da orah ima dug životni vek veoma je bitno da zemljište bude dobro pripremljeno. To treba uraditi što kvalitetnije, a više utrošenog vremena i veći troškovi prilikom tog posla biće nadoknađeno bržim razvojem sadnica već u prvih 3-4 godine. Ukoliko na parcelama ima kamenja i žila šumskog drveća, starih voćaka ili žbunova, parcelu treba očistiti i dve godine odmoriti krčeni teren pre sadnje oraha, a za to vreme u zemljište treba uneti stajnjak ili obaviti zelenišno đubrenje (npr. mešavinom grahorice i raži) do sadržaja najmanje 3% humusa u zemljištu).
Razrivanje, to jest rigolovanje zemljišta, pre podizanja intezivnih ili poluintezivnih zasada, jedna je od neophodnih mera. U razrivenom zemljištu se organsko đubrivo bolje razlaže, pa takvo zemljište tokom jeseni, zime i ranog proleća dobro prima vodu i čuva je i preko leta. Rigolovanje se najčešće obavlja uz upotrebu jakih traktora ili guseničara, a ukoliko je prethodno zemljište podriveno, tada se sprovodi duboko oranje jednobraznim pligom, na dubinu 45-50 cm. Budući prinos oraha, na rigolovanom terenu je 2-2,5 puta veći, jer korenov sistem uspeva da se dobro razvije.
Ako se nakon pripreme zemljišta, ipak na parceli pojavi suvišna voda, ona se može odstraniti pomoću specijalnih plugova podrivača, drenažnog ili pluga krtice koji razbija nepropusni zemljišni horizont i pravi podzemni kanal kojim se odvodi suvišna voda. Za dobar razvoj oraha i njegovu otpornost na mraz neophodno mu je dati dovoljno fosfora i kalijuma, pa se zato đubrenje sastoji od dodavanja organskih i mineralnih đubriva bogatih tim elementima. Agromeliorativnim đubrenjem treba poboljšati plodnost zemljišta, ali tako da ono u sloju od 45-50 cm sadrži oko 2,5%-3% humusa, 1,5%-3% kalijuma (K2O), 0,12%-0,13% fosfora (R2O5), 1,1%-1,25% magnezijuma (MgO) i dovoljne količine mikroelemenata.
Na samom kraju treba pomenuti i dve nove sorte oraha, koje su zbog svojih karakteristika pogodne za uzgoj i na našem podneblju. To su: pieral lara i čendler.
Pieral lara je lateralna sorta oraha, francuskog porekla. Ta sorta je selekcionisana kao spontani sejanac američke sorte pajne i kao takva je jedna od popularnijih novih sorti u Evropi, zbog lateralnog tipa plodonošenja, ranog početka rađanja, velike rodnosti i izbegavanja kasnih prolećnih mrazeva. Plod sorte pieral lara je krupan, prečnika 32-38 mm, težine 9-13 grama. Ljuska je glatka, tanka i ovalnog oblika, a jezgro se lako vadi, svetlo je i sadrži 62% masnoće, odličnog kvaliteta i slatkastog ukusa. Randman jezgra je 44%-50%, pa se ova sorta uglavnom prodaje u ljusci.
Čendler je, takođe lateralna sorta oraha, samo američkog porekla. Čendler je jedan od najpopularnijih u Sjedinjenim Američkim Državama, a gaji se mnogo u Australiji i Čileu, dok se u Evropi gde dominiraju novije francuske sorte (pieral lara i fernor), za sada u manjoj meri eksperimentiše sa tom sortom, jer je neotpornija na kasne mrazeve. Plod sorte čendled je prečnika 32-36 mm, težine 13-14g. Ljuska je glatka, tanka i ovalna. Pogodan je za prodaju u obliku čišćenog jezgra, pa je zato veoma popularan. Randman jezgra je 48%-50% zbog čega daje veliki prinos, a rodi ponekad još u prvoj godini dok u puni rod stupa u sedmoj ili osmoj godini nakon sadnje.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor