Kako formirati vretenasti žbun kod mladih šljiva i šta nikako ne raditi?

Šljiva, kao voćka generalno, ne podnosi previše jaku rezidbu jer joj je, kao podloga, najčešće džanarika, koja je divlja i jako brzo raste. Ako se uradi jaka rezidba tokom zime, vodopije će biti jake i debele već do ljeta.

U slučaju da se do kraja jula ne uradi ponovno uklanjanje novih vodopija koje su nastale na mjestu zimskog reza, ništa nije dobijeno zimskom rezidbom.

U proljeće početi sa savijanjem

Ako se mlade, tek posađene šljive, puste da rastu bez rezidbe, njena prirodna tendencija ići će ka tome da se stvara mnogo grana, naročito uspravnih, tj. vodopija, koje rastu pod oštrim uglom. Što su starija stabla i grane, sve ih je teže savijati u najpovoljniji položaj.

Zato se već u proljeće, nakon jesenje sadnje i rane proljećne rezidbe, počinje formiranje krošnje, odnosno, buduće rodnosti. U donjoj zoni, počevši od 60 centimetara, ostavljaju se dvije do tri duže grane koje će biti nosioci rodnosti. Saviju se pod ugao od 60 do 70 stepeni, neki to rade i do 90, ali to nije preporučljivo. Zašto? Zato što grana pod uglom od 60 do 70 stepeni može lakše da izdrži teret budućeg roda, a grana pod većim uglom lakše puca, zbog roda. Kako se ide ka vrhu stabla, grane koje se ostavljaju trebalo bi da su sve kraće i tanje.

Savijanje se može vršiti tegovima u vidu praznih plastičnih čaša od jogurta u koje se sipa beton s malom kukom. Nepraktično je što ovi tegići šetaju po grani i što ih vjetar lako skida. Druga opcija je da se savijaju žicom na čija se oba kraja, na grani i na deblu, napravi kukica. Žica ne smije da se usiječe u stablo jer će ga, nakon nekoliko godina, presijeći.

Špaga ne smije da se usiječe

Tu je još i špaga, bilo obična, bilo plastificirana. Kada se zaveže oko grane, mora da se ostavi malo prostora između špage i grane, da ne bi došlo do usijecanja. Drugi kraj, takođe se, kao kad je žica u pitanju, veže za deblo. Ako nema slobodnog prostora, nakon nekog vremena, takođe će doći do usijecanja špage i pucanja grana ili stabla. Ovo se najbolje vidi na naslovnoj fotografiji (desno), na ovom trogodišnjem stablu šljiva, gdje je plastificirana zelena špaga u kontaktu s granom.

Prvo, ugao nije dobar, a zbog nemogućnosti slobodnog rasta, dolazi do usporavanja protoka hranjivih materija u grani, sporijeg napredovanja i formiranja rodnih pupoljaka.

Koriste se i plastične kopče koje su jeftine, praktične, ali ne dobre za vezivanje ako su grane šire od centimetar i po.

Pošto su naši voćari prilično inovativni, postoje i ostale metode, kao što su male grančice koje su na obe strane kao rašlje i zamjenjuju i špagu , žicu i teg. Mana je što ih treba baš mnogo nasjeći za jedan voćnjak.