Joso privodi kraju berbu jabuka: Cijene povoljne, a njemu dosta za život

U srcu Posavine, na oko tri hektara vlastitih nasada u Matićima kod Orašja, Joso Živković privodi kraju ovogodišnju berbu jabuka. Već 15 godina bavi se poljoprivrednom, a njegovi plodovi prepoznatljivi su po kvalitetu, iako se i on ove godine suočio sa hirovima prirode.

"Prinos je bio nešto lošiji zbog proljetnog mraza, ta hladnoća je utjecala na jabuke, pa je ukupno rodilo oko 20 tona po hektaru, odnosno ukupno 60 tona. Berba je pri kraju, još dan-dva, da se obere ono što je ostalo na stablima", kaže Živković.

Cijene od 1,10 do 2 KM

U svojim voćnjacima uzgaja četiri sorte - idared, granny smith, te zlatni i crveni delišes. Jabuke plasira u lokalne markete koji su, kako navodi, prepoznali domaću proizvodnju, ali i zainteresiranim kupcima na kućnom pragu.

"Imamo svoj skladišni prostor, hladnjaču kapaciteta 70 tona, tako da možemo svu svoju jabuku skladištiti. Nakon berbe kreće distribucija. Većina marketa ovdje u Orašju nas je prepoznala, a tu je i slobodna privatna prodaja", kaže Joso.

Kvalitet je, uprkos mrazu, dobar. Ipak, dio uroda, druga i treća klasa, ne propada: ona je namijenjena za proizvodnju soka, rakije i sirćeta.

Ako ste u potrazi za domaćim kvalitetnim jabukama, javie se Josi Živkoviću.

Kada je riječ o cijenama, Živković objašnjava zašto preferira maloprodaju: "Cijene kreću od 1,10 do 2 KM maksimalno. Većinom radim maloprodaju jer bih u veleprodaji morao spustiti cijenu na 1,10 ili 1,20 KM za prvu klasu, a ovako je mogu prodati i po 1,80 KM na malo. Mi proizvođači ne možemo utjecati na cijene u marketima i njihove marže."

Ulaganja su, kaže, standardna, od gnojidbe i zaštite, i iznose između dvije i tri hiljade maraka po hektaru, zavisno od godine.

Širenje poslovanja

Osim jabuka, Živković planira širenje, a poljoprivreda mu je jedino zanimanje.

"U planu nam je širenje, uzeli smo parcelu od jednog hektara gdje ćemo zasaditi šljive. Imamo i dosta zakupljenih šljivika, nekih 7-8 hektara, koje obrađujemo. Bavimo se isključivo poljoprivrednom proizvodnjom, uz voće, nešto malo i ratarstvom," zaključuje Živković, čije iskustvo potvrđuje da se od domaćinske poljoprivrede u Posavini i dalje može živjeti.