Za gajenje japanske jabuke potrebna su manja ulaganja rada i novca u odnosu na proizvodnju grožđa. Sa druge strane i otkupna cijena je veća. Upravo ovo su razlozi zbog kojih se Vasil Lazarov iz Makedonije odlučio na gajenje ove voćke.
Japanska jabuka ili kaki porijeklom je iz dalekog Japana, a od XII vijeka se gaji i u evropskim zemljama. Ova voćka je poznata po brojnim ljekovitim svojstvima, zbog čega je sve interesantnija kupcima. U Makedoniji je gaji Vasil Lazarov.
Na ukupnoj površini od 3 ha, koja je podijeljena na dvije parcele, Vasil Lazarov (55) iz Dževdželije gaji ovu čudesnu voćku. Ne bavi se drugom vrstom proizvodnje, već samo profesionalnom organskom proizvodnjom japanske jabuke i to sorti: kaki, džiro i vanilija (čokoladna).
"Morali smo nešto da promijenimo u proizvodnji. Do prije pet godina na ovim parcelama je bilo grožđe. Japanska jabuka dobro uspjeva u našem podneblju i manji su troškovi proizvodnje u odnosu na grožđe. Ne tretira se herbicidima, ali zato traži dosta vode i košenje trave. Ali to sve radimo mehanizovano i imamo sistem kap po kap", objašnjava Vasil.
Plodovi ove voćke dostižu težinu i do pola kilograma. Njeno mekano meso je puno vitamina C. Zbog flavonoida, a naročito kvercetina, ova voćka pozitivno utiče na liječenje i prevenciju kardiovaskularnih oboljenja i na slobodne radikale. Osim toga, u istočnoj medicini se koristi kao pomoć u liječenju bolesti jetre, želuca, crijeva, hemoroida, ali i kao laksativ.
Na jednoj parceli sa 1.000 stabala (1,5 ha) ova voćka se gaji u špalirskom sistemu uzgoja, koji je u šestoj godini starosti. Lazarov očekuje da će ove godine prinos biti oko 100 t. Drugi zasad, koji čini oko 500 stabala, nalazi se u petoj godini, gdje je razmak između stabala 4x4m.
"Cijena po kilogramu prošle godine bila je 0,30 eura. U toku je priprema proizvodnje soka od japanske jabuke, koji je nezamjenljiv u odnosu na ostale sokove. U ovom momentu to je brend za koji postoji veliko interesovanje", objašnjava Vasil.
Dodaje da se gajenjem japanske jabuke bavi zajedno sa bratom i da nije potrebno više ljudi, izuzev kada se sakupljaju plodovi. Tada je potrebno angažovati veću radnu snagu. On takođe objašnjava da organska proizvodnja u Makedoniji nije dovoljno razvijena. Proizvođači nisu dovoljno edukovani i tek je u posljednjih nekoliko godina u usponu.
Foto: Vasil Lazarov
Tagovi
Autorica
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Ovo bi bilo zgodno za mene, sjediš i igraš se u polju. Ono ko Crnogorac samo da ne zasiš dok se zaigraš.
