Jabuka: Kraljica voća kroz historiju, mit i savremenu proizvodnju

Jabuka, jedno od najraširenijih i najpoznatijih voća na svijetu, ima historiju dugu koliko i ljudska civilizacija. Od mitskog "zabranjenog voća" u rajskom vrtu, preko simbola znanja, iskušenja i zdravlja, do današnje globalne poljoprivredne kulture vrijedne milijarde dolara, zadržala je posebno mjesto u ljudskoj prehrani i kulturi.

Prave jabuke, međutim, potječu iz stvarnog, a ne mitskog raja, planinskih područja Središnje Azije, posebno s prostora današnjeg Kazahstana. Ondje još uvijek rastu divlje vrste Malus sieversii, iz kojih je nastala moderna Malus domestica, kultivirana jabuka kakvu danas poznajemo.

Hiljade sorti i bezbroj okusa

Počela se uzgajati hiljadama godina p.n.e., a prvi organizirani voćnjaci spominju se u starim perzijskim, grčkim i rimskim zapisima. Rimljani su razvili tehnike kalemljenja i selekcije, čime su stvorili prve sorte s osobinama koje i danas prepoznajemo, slatkoću, aromu i trajnost.

Danas u svijetu postoji više od 7.500 poznatih sorti. Među najpoznatijima su Gala, Fuji, Granny Smith, Golden i Red Delicious, Jonagold, Braeburn, Pink Lady i novija Cosmic Crisp. Neke se jedu svježe, druge su idealne za pečenje, a treće za sokove i preradu.

Sorta određuje okus, teksturu i trajnost ploda, pa nije čudno da svaka zemlja razvija vlastiti izbor, ovisno o klimi, tržištu i tradiciji. U posljednjim desetljećima rastući interes potrošača za lokalne i stare sorte vraća na scenu autohtone jabuke, često zaboravljene, ali iznimno cijenjene po aromi i otpornosti.

Globalni div u brojkama

Jabuka je danas jedno od ekonomski najvažnijih voća na svijetu. Na globalnoj razini godišnje se proizvede od 90 do 95 miliona tona na gotovo pet miliona hektara površina.

Prema podacima Statista, njemačke online platforme specijalizirane za prikupljanje i vizualizaciju podataka, godišnja proizvodnja jabuka iznosi približno između 95 i 97 miliona tona. Kada bi preračunali koliko je to po glavi stanovnika, ispada da na svaku osobu na svijetu godišnje otpada oko 12 kilograma.

Inače, Kina drži apsolutnu dominaciju. The World Ranking je objavio podatak kako je ova zemlja u 2023. godini proizvela 49.603.050 tona što je nešto više od polovine ukupne svjetske količine. Slijede Sjedinjene Američke Države (5.151.680 t), zatim Turska (4.602.517 t), Poljska (3.892.700 t), Indija (2.876.000 t), dok se u prvih deset ubrajaju i Italija, Francuska, Iran, Rusija i Čile.

Joso privodi kraju berbu jabuka: Cijene povoljne, a njemu dosta za život

Najveći izvoznici su Italija (995 miliona USD), Kina (970 miliona USD) SAD (931 miliona USD), zatim slijede Čile, Novi Zeland, Poljska, Francuska... Zanimljivo je da je najveći uvoznik Njemačka koja godišnje potroši 512 miliona američkih dolara, slijedi Velika Britanija (384 miliona USD), Indija (363 miliona USD)... Inače, jabuka je, uz bananu i grožđe, jedno od tri najviše trgovane voćne kulture na svijetu.

Zdravlje na dlanu

S razlogom nosi reputaciju "voća koje čuva zdravlje". Jabuka srednje veličine ima oko 80 kalorija, bogata je vlaknima (posebno pektinom), vitaminom C i antioksidansima poput kvercetina i flavonoida. Redovna konzumacija ovog voća povezuje se s boljom probavom, nižim nivoima holesterola i manjim rizikom od dijabetesa tipa 2.

Najzdravije ih je jesti svježe i neoguljene, jer se većina korisnih tvari nalazi upravo u kori. Kuhane ili pečene zadržavaju dio vlakana, ali gube topive vitamine, dok su sokovi i koncentrati hranjivi, ali s manje vlakana i više prirodnih šećera.

Osim svježe potrošnje, velik dio uroda ide u preradu, za proizvodnju sokova, kompota, pirea, sušenih jabuka i jabukovog octa. U mnogim zemljama je i osnova za cider, tradicionalno fermentirano piće. Industrijska prerada često koristi plodove niže tržišne kvalitete, čime se smanjuju gubici i povećava iskoristivost uroda.

Jabuke u regiji: BiH, Hrvatska i Srbija

Na prostoru jugoistočne Evrope jabuka je najvažnije voće kontinentalne poljoprivrede. U voćarskoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini, jabuka je druga po zastupljenosti i na nju otpada 35%. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, zasadi jabuka prostiru na ukupno 15.049 hektara. U Federaciji BiH je u 2024. godini proizvedeno 46.178 tona, a u Republici Srpskoj 56.026 t, objavili su entitetski statistički zavodi. Prema podacima Odjeljenja za poljoprivredu u Brčko Distriktu je lani proizvedeno 1.220 t.

U Hrvatskoj je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2023. godine proizvedeno 61.822 tone, dok je u 2024. godini zabilježen značajan rast i iznosio je 69.349 t. Međutim, taj trend nije nastavljen i u ovoj godini jer je proizvodnja smanjena za gotovo trećinu. Ove godine ukupna proizvodnja jabuka je oko 50.000 tona, a razlog tome su bile vremenske nepogode, odnosno mraz u pojedinim dijelovima zemlje, a potom i dugi sušni periodi.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbija je 2024. godine proizvela oko 505 tisuća tona, tako da se svrstava među veće evropske proizvođače. Ujedno značajan dio jabuka izvozi, ponajviše u Rusiju i zemlje Evropske unije.

Inače, na obilježavanju Svjetskog dana jabuke, 21. oktobra rečeno je kako u EU potrošnja jabuka po stanovniku već godinama blago pada, a potrošači se okreću sortama s boljim okusom, čvrstoćom i dužom svježinom. Uz to, sve se više traže praktična pakiranja i jabuke s jasnim porijeklom i održivom proizvodnjom. Prosjek u EU se kreće oko 14–15 kilograma po stanovniku godišnje. Najveći potrošači jabuka u EU su Austrijanci i Nijemci, gdje se godišnja potrošnja kreće između 18 i 20 kilograma po stanovniku.

Od legendarnog stabla u raju do savremenih hladnjača i laboratorija za selekciju sorti, jabuka je prešla dug put. Simbol je tradicije, ali i tehnologije, voće koje spaja povijest i budućnost.

Stara izreka kaže: "Jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van". Čini se da, barem prema nauci i ekonomiji, to i dalje vrijedi.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/TernakGajah, artistdesign.13}