Hoće li polarni "Vortex" odrediti ovogodišnju voćarsku sezonu?

Meteorolozi od nedjelje, 6. aprila, najavljuju "povratak zime", a početkom naredne sedmice i mogućnost jakih jutarnjih mrazeva. Imajući u vidu da će dva dana prije, tj. u petak i subotu, temperature biti oko 20-tog podioka, uslijediće još jače otvaranje cvjetnih pupoljaka, što znači da će skoro sve voćne vrste biti u opasnosti.

Najgore se očekuje u ponedjeljak ujutro, kada bi se u nekim područjima temperatura mogla spustiti i do - 6 stepeni Celzijusa. Šljive su počele da cvjetaju, naročito rodna i ljepotica, ali bi i sorta Stenlej mogla, prije mrazeva, da počne s jačim otvaranjem cvjetova. Jedino bi ova sorta mogla da ima manju štetu, kao i savka u višim područjima, gdje je vegetacija usporila posljednjih dana.

Gala i Ajdared ugroženi od jabuka

Kruška je već u cvjetanju, naročito sorta junska ljepotica, dok su Abate Fetel i Santa Marija već u fazi bijelih balona i pojedinačnih, otvorenih pupoljaka, što će sigurno biti još jače, zbog visokih tempartura prije jutarnjih mrazeva. I Viljamovka samo što nije počela da cvjeta.

Jabuke su u fazi roze balona ili roze glavica. Ovo se misli na sorte Gala i Ajdared. I u ovoj fazi pupa može da bude šteta od mraza i na temperaturi od -2,2 stepena. Ova vrijednost je u punom cvjetanju problem za cvjetove svih voćnih vrsta, a najviše je osjetljiva šljiva. Ako temperature budu od -3,5 i niže i to više časova, šteta je neizbježna. Zavisiće dosta od toga koliko dugo će trajati mraz. Sve duže od dva časa pravi veliku štetu.

Vlažni mraz opasniji od suhog

Najgore je što meteorolozi najavljuju i susnježicu u nižim područjima, tj.u nedjelju, a naredno jutro mraz, što znači da će voćke biti mokre od padavina, a vlažni mraz ima mnogo jači efekat na cvjetove u odnosu na suhi, koji se zna pojavi, a da nije bilo padavina prethodnog dana.

U potkozarskoj regiji gdje su najveće površine pod voćem, vegetacija kasnije kreće, tako da ne bi trebalo da bude većih šteta, osim na jabukama. Vegetacija kasni dvije sedmice, u odnosu na većinu ostalih područja, a berba dvije sedmice ranije.

Ima li spasa?

Šteta od mraza uvijek može da se, barem, ublaži. Paljenje grana nema efekta, a orošavanje može da pomogne s tim što nije dostupno svima. Skup je sistem i potrebne su velike količine vode za neprekidno prskanje kompletnog stabla. Dimljenje voćnjaka balama sijena može dati određen rezultat, ali na manjim površinama, kao i tretman aminokiselinama barem šest časova prije mraza, što će biti teško, naročito na većim površinama, zbog vlažnog zemljišta i kiše ili snijega koji će pasti prije mraza.

Ako je odrađena zimska i proljećna prihrana stajnjakom i mineralnim đubrivima, to povećava otpornost voćke na niske temperature, ali sve niže od -3 stepena, još ako bude trajalo više časova, znači kraj ovogodišnje voćarke sezone.

Nema leta pčela

I da ne bude šteta od mraza, voćare brine to što pčele vrlo malo lete, odnosno, nedavne kiše i visoka vlažnost spriječavaju pčele da vrše oprašivanje cvjetova. Kratak period od dva do tri dana praćen sunčanim vremenom, neće biti dovoljan da se izvrši oprašivanje, odnosno, oplodnja cvjetova.