Ekonomska neodrživost krči zasade: Sve manje površina pod jabukom

Opština sa najvećim površinama pod jabučastim voćnim vrstama je Gradiška, ali, posljednjih godina, bilježi pad u proizvodnji voća. U analizi stanja stručni tim Udruženja voćara RS konstatovano je da značajan broj manjih proizvođača, sa površinama od jednog do tri hektara, zbog ekonomske neodrživosti, krči svoje zasade.

Voćari traže popis zasada

Na primjer, u selu Jablanica koje je bilo poznato po zasadima jabuka, od 90 domaćinstava, u posljednjih desetak godina, ostalo je manje od 20 proizvođača. Slično je i u drugim regionima.

Nedostatak radne snage, neredovni podsticaji i niska otkupna cijena, povećanje troškova proizvodnje, kao i prekomjeran uvoz, najveći su razlozi za smanjenje površina.

Postoje procjene da je u RS, trenutno, između 1.500 i 2.000 hektara pod jabukom. Stav Udruženja voćara RS je da lokalne samouprave izvrše popis proizvodnih zasada i ustanove tačne površine pod intenzivnim zasadima voća, kao i površine koje su iskrčene, a nisu ponovo zasađene, kako bi se, na osnovu tih podataka, donio plan revitalizacije proizvodnje.

Uvoz koči domaću jabuku

Kada je riječ o otkupu plodova jabuke, Potkozarje ima dva ozbiljna otkupljivača. To su preduzeća "Bingo" Kozarska Dubica i "Ena Fruit" iz Gradiške. Međutim, u 2025. godini, zajedno su otkupili svega 3.000 tona jabuka.

Razlozi su, vjerovatno i u tome što su voćari čekali bolju otkupnu cijenu koja je, na početku berbe, bila i do 2 marke po kilogramu, bez PDV-a.

Proizvodnja voća po jednom hektaru u 2026. koštaće oko 45.000 KM

Što se tiče prodaje, voćare zabrinjava podatak da je prodaja domaće jabuke bh. tržištu koliko-toliko, normalna do jedanaestog mjeseca. Nakon toga, na tržištu dominira jabuka uvezena iz Poljske, Makedonije, Albanije, Italije i Srbije. Ipak, bez obzira na sve, zaključak stručnog tima je da jabuka, proizvedena na ovim prostorima, ima svoje mjesto na tržištu RS i BiH.

Posljednjih godina uočen je porast cijena industrijske jabuke, što već poprima dugoročne trendove, a moglo bi da se iskoristi u revitalizaciji proizvodnje jabuka, prvenstveno u vidu prerade u sokove, džemove, kompote i slično.