Pretraga tekstova
Radnik za mjesec dana može da zaradi od 1.000 do 1.200 KM. Dnevnica je 35 do 40 maraka, uz dva obroka, kafu, negdje obezbjeđen prevoz i smještaj. Plaća se i po kilogramu, uglavnom 4 feninga, pa ko koliko ubere, pojašnjava Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.
Dnevnica na berbi jabuka u Republici Srpskoj ide do 40 KM, a voćari su spremni zaposliti hiljadu radnika. Kažu da je rod ove godine kao nikad do sad i da im najveći problem trenutno predstavlja nedostatak ambalaže za berbu. Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović rekao je da berba kruške počinje od 1. do 5. augusta i da će biti završena do 25. augusta, navodi Capital.
"Oko 1. septembra počinje berba jabuka i tada će nam trebati radnika koliko nam nikada do sad nije trebalo. U pitanju je više hiljada radnika koji će biti neophodni dnevno za berbu koja će trajati do dva i po mjeseca. Ko god nam se javi, bit će zaposlen", ističe Dojčinović.
Ističe da je 4.000 hektara pod jabukama i kruškama, a da će prosječan rod biti 40 tona po hektaru.
"Radnik za mjesec dana može da zaradi od 1.000 do 1.200 KM. Dnevnica je 35 do 40 maraka, uz dva obroka, kafu, negdje obezbjeđen prevoz i smještaj. Plaća se i po kilogramu, uglavnom 4 feninga, pa ko koliko ubere", pojašnjava Dojčinović.
Dodao je da se voćarima trenutno nedostaju boks palete u koje se beru jabuke, tako da će im dio robe ostati vjerovatno do kasne jeseni u skladištima.
"Problem ćemo imati sa plasmanom na naše tržište jer nemamo dovoljno ambalaže. Za te palete, zapremine od 300 kg, potrebna je milionska investicija. Firma od koje smo ranije uzimali palete ih je rasprodala u zemljama u okruženju, tako da ih sada nema, a godina je nenormalno rodila", istakao je Dojčinović.
Ističe da vremenske nepogode u maju i julu nisu pričinile velike štete, u ukupnom zbiru šeteta je na 4 do 5 odsto voćnjaka. "Šteta je velika onome ko je pogođen, ali u ukupnom zbiru nisu velike", kazao je Dojčinović.
Što se tiče ponovo odobrenog izvoza jabuka u Rusiju, dodaje da trenutno ima vrlo malo starih jabuka u hladnjačama koje se mogu izvesti ili prodati na domaćem tržištu. "Nemamo problema oko izvoza i dobro je što smo uspijeli dogovoriti da imamo otvoreno tržište Rusije za početak sezone, da možemo računati da će dio voća ići tamo u toku same berbe", rekao je Dojčinović.
Ukinuta polugodišnja zabrana - bh jabuci otvoreno rusko tržište!
Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić rekao je da će pomoći svim onim voćarima koji im se jave kako bi pronašli radnike. "Ako plaćaju cijenu koju kažu, vjerujem da će naći radnu snagu, a mi ćemo im biti na raspolaganju kao i svim poslodavcima", istakao je Vujičić.
Tagovi
Berba jabuka Dragoja Dojčinović Dnevnica Boks palete Rusija Izvoz
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.