Crna i žuta šljivina osa mogu ugroziti 90% ploda

Fenofaza završetka cvatnje šljiva (opadanje latica) poklapa se s vremenom izlaska ličinki šljivine osice koja uzrokuje opadanje tek zametnutih plodića i time izravno umanjuju prinos, upozoravaju u Agromediteranskom zavodu Mostar. Stoga je u ranim jutarnjim ili večernjim satima, a u vrijeme precvjetavanja šljiva potrebno tretirati nasade ove koštićave voćne vrste jednim od pripravaka: Mospilan 20 SG, Decis 2,5 EC, Direkt SC, Calinogor EC, Perfekthion EC ili Chromogor EC. 

Pregledom voćnjaka u ovim danima, na ljepljivim klopkama registriran je početak leta crne (Hoplocampa flava, naslovna fotografija) i žute (Hoplocampa minuta) šljivine ose.  To su štetočine, koje se pojavljuju istovremeno, svake godine, obično u rano proljeće, pred cvjjetanje šljive. Imaju jednu generaciju godišnje. Imaga su objema crne boje. Crna šljivina osa je veličine oko pet milimetara, dok je žuta malo veća. 

Štetu prave larve

Prezimljavaju kao larve u zemlji. Ženke polažu jaja u čašične listiće cvjetova, a larve se nakon piljenja ubušuju u zametnute plodiće. Tokom razvoja promjene četiri do pet plodova, koji opadnu.

"Ako je neposredno prije i tokom cvjetanja šljive vrijeme suho i toplo, napad je jak i može biti izgubljeno i 90% plodova, a ako je u ovoj fazi vrijeme hladno i vlažno, napad je obično slab. Oštećeni plodovi se vrlo lako prepoznaju po crnim točkicama, koje predstavljaju mjesto ubušivanja larve u unutrašnjost", kaže dipl.inž. Vesna Janković. 

Mjere zaštite protiv šljivine ose

U stadijumu imaga se ne koristi insekticid, jer je u vrijeme rojenja obilna posjeta pčela u rascvjetalim voćkama. U stadijumu larve suzbija se u vrijeme njihovog piljenja, jer je suzbijanje tada najefikasnije.

"Kada je šljiva u fazi precvjetavanja, kada počnu otpadati latice, pčele prestaju sa posjećivanjem cvjetova, i onda treba tretirati sa insekticidima na bazi: fenitrotiona, deltametrina, azinfosmetila, dimetoata, malationa, i drugih", savjetuje dipl.inž. Branko Galović.