Pretraga tekstova
18 tona gvinejskih breskvi koje je neko iz BiH prodao kao naš proizvod, stajale su nas zabrane uvoza voća i povrća u Rusiju.
Zabranu uvoza našeg voća i povrća u Rusiju izazvale su breskve s Gvineje! Naime, kako je doznao avaz, 18 tona gvinejskih breskvi neko iz BiH prodao je kao naš proizvod bjeloruskoj kompaniji "Gaz venćure", a koja ih je kasnije pokušala uvesti u Rusiju.
Ruski carinici, pišu, primijetili su ovu sumnjivu pošiljku na svojoj granici te istragom utvrdili da su breskve zapravo porijeklom iz Gvineje i da su praćene lažnim fitosanitarnim certifikatom upravo iz naše države. Voće je uništeno te je donesena zvanična odluka da se zbog ovog prekršaja našoj zemlji zabrani izvoz voća i povrća u Rusiju.
Ruska strana bila je na oprezu zbog prevelikog izvoza voća i povrća. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine u Rusiju smo izvezli voća u vrijednosti od 19.848.475 KM, dok je, primjerice, u cijeloj prošloj godini izvezeno voća i povrća u vrijednosti od 23.208.826 KM.
Ostaje nerazjašnjeno ko je izdao fitosanitarni certifikat naše države za breskve uzgojene u Gvineji te ko je uvezao u BiH breskve iz Gvineje te ih prepakovao i prodao kao bh. proizvod, piše avaz.
Podsjećamo, ruska veterinarska i fitosanitarna regulatorna služba "Roseljhoznadzor" u četvrtak, 4. augusta, je uvela privremenu zabranu na uvoz voća i povrća iz BiH zbog nedostatka potvrde o bezbjednosti proizvoda, ali i sumnji na reeksport voća i povrća koje se u BiH uvozi iz EU i nakon prepakivanja plasira na rusko tržište.
Prema prvim procjenama Vanjskotrgovinske komore, više od 50 miliona maraka mogli bi izgubiti poljoprivredni proizvođači iz BiH ukoliko zabrana uvoza voća i povrća koju je Rusija uvela za BiH potraje do kraja godine. Točnije, direktne štete bi mogle iznositi do 50 miliona maraka, dok bi indirektne štete zbog gubljenja ruskog tržišta mogle biti mnogo veće.
Foto: jeka2011/Bigstockphoto
Tagovi
Rusija Zabrana uvoza Breskve Gvineja Reeksport Prevara
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.