Zamislite breskve teške i do 400 gr po plodu, a sve je to postignuto bez utrošene kapi vode. U čemu je tajna voćara iz Kulpina?
Jan Francisti je iskusni voćar koji se uzgajanjem breskvi bavi već više od 20 godina. Breskvičnjak je zasadio na dva jutra svoje zemlje na kojima gaji čak osam različitih sorti. Pored njih, u svom voćnjaku takođe je ove godine ekperimentalno posadio i dunju na nekih pola jutra zemlje.
"U mom voćnjaku imam ukupno osam sorti, a jedna od njih je red heven koja je i osnova u proizvodnji i svakako je jedna od najtraženijih. To su one tamno crvene sa kožicom i nježnim dlačicama. Pored nje imam krust heven i sortu takozvanu venerine grudi. To su predivne bijele breskve, izuzetnog mirisa i nešto većih dimenzija po plodu", započinje naš sagovornik dodajući da plodovi posljednje sorte mogu da dostignu težinu od preko 400 grama za jednu. Također gaji i glatke nektarine.
Sadnice je posadio tako da mu pokriju čitavu sezonu berbe. Ima i ranije, ali i kasnije sorte koje dozrijevaju u rasponu od sedam dana jedna za drugom, do čak mjesec dana. Ovakva praksa mu omogućava da dnevno provede oko četiri do pet sati u voćnjaku prilikom berbe. Osvrnuo se i na problem prilikom angažovanja berača za rad u voćnjaku.
"Time što sam ovako koncipirao voćnjak, ne zadržavam berače dugo u svom voćnjaku, najviše mjesec i po dana, jer se nadničari sve teže nalaze, a i ko ima vremena da u breskvičnjaku provede čitavo ljeto? Ove godine imam dovoljno berača i zahvalan sam omladini koja dolazi da sebi zaradi neki dinar", kaže Francisti i dodaje da puno vremena provodi sa mladima u voćnjaku učeći ih kako treba prepoznati i ubrati zrelu voćku i odložiti je, s obzirom da je u pitanju izuzetno osjetljiva voćka.
Za razliku od prethodnih godina, ova godina je bila izuzetno kišovita, a to se odrazilo i na Francistov voćnjak. Vlažan period je donio mnoge probleme, prije svega biljne bolesti. Ove godine je dosta problema bilo sa bolestima listova i plodova, kao i sa truležima. Sve to je uzrokovalo i češće prskanje koje je takođe uticalo na cijenu ovog voća na tržištu.
Sve što proizvede prodaje sam. Ima svoju tezgu na pijaci. Ljudi ga poznaju, pa se desi da svrate kod njega kući pa prodaje i na kućnom pragu. A sve što ne proda - pretvori u rakiju. Kaže da se ništa ne baca i da je njegova rakija od breskve odlikovana brojnim plaketama i da je kvalitet potvrđen i na međunarodnoj sceni u Slovačkoj.
"Ove godine, zbog čestih kiša, više je bilo i plodova na granama sadnica, te smo dosta vremena proveli u voćnjaku prorjeđujući breskve na granama kako bi porasle do odgovarajućih veličina i kako bismo rasteretili same grane. Također bih naglasio da je opet, zbog izuzetne vlažnosti ove godine, problem bio i sa pucanjem opni plodova koja opet, uzrokuju infekcije raznim bolestima i truležima", kaže naš sagovornik osvrćući se i na problematiku sa divljim životinjama.
Pošto nema ograđen voćnjak, dešava se da mu lopovi kradu voćke, ali i divlje životinje dolaze da se počaste. Srndaći su mu napravili štetu, ali na mladim sadnicama dunja, breskve nisu pretrpjele veće štete od ove divljači.
Francisti nam je otkrio kako je njegov breskvičnjak pun velikih i zdravih plodova bez potrošene ijedne kapi vode i postavljanja sistema za navodnjavanje.
"Beše to jako davno. Na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu sam upoznao jednog starog voćara koji me je posavjetovao da svakoj sadnici frezujem površinsko korijenje nekih 30 cm ispod zemlje. Time se uništava površinsko korenje sadnice i ona prestaje da traži vodu na površini, već razrasta korijenov sistem i tjera ga u dubinu na kojoj i traži vodu."
Kuplinski voćar je dva, tri puta "frezovao" svoje sadnice i do dana današnjeg, njegovom voćnjaku suša ne može praktično ništa. Sadnice koje je zasadio prije više od 10 godina sada imaju u prosjeku od 15 do 20 cm u prečniku, a stabla su zdrava i snažna. Za dunju planira isti tretman.
"Svaki put kada me neko pita kako uspijeva proizvodnja bez navodnjavanja, uvijek se sjetim tog starog voćara od prije toliko godina i uvijek podijelim dobar savjet sa svima. Izuzetno sam mu zahvalan i rad sam da pomognem svakome ko želi da se upusti u voćarstvo", kaže Francisti.
Tagovi
Autorica
Jasmin Hodžić
prije 2 tjedna
Slažem se za ukus, a na tom području ih ima najviše na našem kantonu ! 😇
Danijela Plavšić
prije 2 tjedna
Smčak, šmrljci...kako sam samo slabo oko imala nekad 80-tih tražeći ih u selima po dno Vlašića, dok rodica pronađe pet ja tek jednu, a tek ukus Više [+]
