Borovnica u vrećama: Je li ovo pametniji način uzgoja?

Borovnica se sve više sadi u našim krajevima, ali najmanje u vreće ili saksije, takozvane škafove. Iako je ovaj način uzgoja trend u nekoliko zemalja, kod nas i dalje preovladava sadnja u bankove podignute iznad zemlje.

Prednosti sadnje u vreće, koje su najčešće bijele boje, višestruke su. Najčešći razlog zbog kojeg se poljoprivrednici, odlučuju za ovakav pristup jeste izbjegavanje napornog i vremenski zahtjevnog čupanja korova - mjere koja u klasičnoj sadnji oduzima najviše truda.

Sve radnje su lakše

Lakše je navodnjavanje, ishrana, rezidba i berba jer, ako su vreće veće, visina na kojoj se obavlja rezidba ili berba kreće od 50 centimetara.

Vreće, kada se kupe od prodavača, već budu napunjene tresetom, kokosovim vlaknima i perlitom koji ima dobru kiselost za uzgoj borovnica. Materijal je od polipropilena koji treba da bude UV stabilan zbog jake sunčeve svjetlosti.

Za vrijeme najvećih vrućina potrebno im je jedna do tri litre vode dnevno, po saksiji, a po površini nema korova jer supstrat koji dolazi sa vrećom i sadnicom, nema sjemenke korova. Pažnju treba pokloniti količini vode jer nije dobro ni da je supstrat prezasićen, iako se voda cijedi kroz dno. Obavezno se ispod vreća stavljaju agrotekstilne rolne kako ne bi rasli korovi.

Bolje su veće vreće

Što su stabla starija, potrebne su veće i šire vreće, zato je najbolje da se, odmah na početku uzgoja, stave u vreće od minimalno 45 litara, a najbolje su one od 60 litara. Ako su manje, bespotreban je trošak kupovati za nekoliko godina nove. Rezidba je lakša jer se rezači manje saginju, kao i berba, jer nema grana koje padaju po zemlji.

Novi izazovi pred uzgajivačima borovnica: Direktna prodaja neizbježna

Što se tiče rodnosti, ona rijetko iznosi više od četiri kilograma po žbunu. Međutim, to se kompenzuje brojnošću vreća. Ako se stavi 5.500 sadnica u vrećama, na razmaku od 0,5 metara u redu, a 2,5 m između redova, dolazi se i do 15 tona roda po hektaru.

Najbolje je staviti ih na ledinu

Iskusniji proizvođači tvrde da je borovnicama najbolje da rastu u zemlji i da tada imaju najveći rod, što je tačno, ali onda dolaze problemi s korovima, čak i ako se malčira prostor oko i između sadnica.

Ako se ne stavi folija protiv korova i, ako nije dobro pripremljena, odnosno, usitnjena zemlja, prinos neće biti visok, čak će biti manji nego prilikom uzgoja u vrećama. To je zbog toga što su naša zemljišta, uglavnom, glinovita, a na takvom zemljištu borovnica ne može da uspijeva.

Vreće sa sadnicama ne bi trebalo da se stavljaju u obrađenu zemlju, naročito ako teren nije ravan, i to najviše zbog sakupljanja vode. Najbolje je da se stave na ledinu.