Izaberite sortu koja je pogodna za uzgoj u saksijama, ali i za adekvatnu kultivaciju u njima. Prilikom sadnje, postavite zemljanu posudu ili polistiren preko drenažne rupe kako bi zadržali kompost (da se ne ispere). Izaberite kompost koji u sebi ne sadrži tragove kreča.
Borovnice ne samo da su veoma produktivno voće nego i njihova jesenje plava boja daje atraktivan izgled koji će privući svakoga. Plod je ukusan i izrazito bogat antioksidantima. Kako tvrdi Growing organic, grm borovnice možete da uzgajate i u svom dvorištu ili kao atraktivnu biljku u kontejnerima.
Da li je zemlja u vašoj bašti alkalna? Kako biljke ovog voća vole kiselija zemljišta, jednostavno rješenje za njihov uzgoj u kontejnerima bila bi mješavina 50% komposta i 50% kiselog zemljišta ili zemlje koja se koristi za redovnu sadnju u saksijama. Zemljište bi trebalo da bude vlažno, ali ne i ocjedno. U periodima kada ne zalivate borovnicu, ne dozvolite da se zemlja skroz osuši.
Biljke zalivajte kišnicom, umjesto vodom iz slavine. Izuzeci su dozvoljeni kada nemate izbora, kao što je na primjer period suše. Razlog zašto nije dobro zalivati borovnicu vodom iz slavine je taj što će pH vrijednost ove vode da podigne pH vrijednost borovnice (alkalizovaće je), a njihovi najbolji uslovi za uspijevanje je kisela sredina.
Borovnica: Višegodišnja biljka, isplativa i nakon 50 godina uzgoja
Idelana pH vrijednost za njih je 5,0 - 5,5. Neophodno je pratiti pH vrijednost tokom čitavog vegetacionog perioda, a posebno u proljeće. Ukoliko je potrebno, dodajte malo sumpora u zemljište, kako bi se snizila pH vrijednost. Ova mjera nije neophodna pri uzgoju u kontejnerima, ukoliko borovnicu zalivate kišnicom i pridržavate se uputstava prilikom đubrenja.
Prilikom odabira kontejnera, izaberite za mlade biljke onaj koji ima najmanje 30cm u promjeru, a zatim ih prebacite u kontejner od 45 - 50 cm kada borovnice prerastu kontejner manjeg promjera.
Izaberite takođe i sortu koja je pogodna za uzgoj u saksijama, ali i za adekvatnu kultivaciju u njima. Prilikom sadnje, postavite zemljanu posudu ili polistiren preko drenažne rupe kako bi zadržali kompost (da se ne ispere). Izaberite kompost koji u sebi ne sadrži tragove kreča.
Ptice, naročito golubovi, mogu da izazovu niz problema. Oni će najčešće da jedu sadnice, uključujući i pupoljke, lišće ili sam plod. Ono što možete da učinite je da zaštitite biljke mrežom ili vunom. Različiti oblici zastrašivanja ptica dat će samo kratkotrajne rezultate, ali najefikasnija mjera ipak je pokrivanje biljaka.
Lisne vaši su takođe veliki problem jer mogu da se jave čitave kolonije po obodu listova. Oni usisavaju biljne sokove i luče ljepljivu smolu, ohrabrujući na taj način i masovniju pojavu crnih, čađavih plijesni. Najefikasnija borba protiv ovih štetočina je mehaničko uklanjanje vaši ili biološke mjere zaštite, koje se najčešće primjenjuju u stakleničkoj proizvodnji.
Kod ovog načina uzgoja, potrebno je biljke svakog mjeseca prihranjivati tekućim đubrivom koje u sebi nema kreča, to su tzv. đubriva za ericaceous biljke. U svakom slučaju pratite uputstva i preporuke proizvođača. Đubrite u malim količinama, od ranog proljeća pa sve do kasnog ljeta.
U jednom momentu ćete shvatiti da kada jednom biljke presadite u zemljište, u bašti na primjer, da više nemaju potrebu za prihranom, osim jednom u vegetaciji "ericaceous" malčom i jednom u kasnoj zimi velikom količinom azota, u obliku sulfat amonijaka.
U prve dvije godine, rijetko je potrebna rezidba. Nakon toga, potrebno je orezati borovnicu u periodu od kraja februara do početka marta. Kada krenete sa rezanjem, trebalo bi da svake godine uklonite četvrtinu granja od prošle godine, kako bi biljka mogla da održi svoju produktivnost.
U predjelima sa hladnijim vremenom, mnogim sortama borovnica biće potrebna zaštita u zimskom periodu. U proljeće, neke cvjetne grane moraće da se ošišaju kako bi se zaštitile od kasnih proljetnih mrazeva.
Izvori
Tagovi
Autor
