Biološke metode za borbu protiv štetnih organizama

Organska proizvodnja podrazumijeva uspostavljanje posebnog agroekosistema. To važi i za voćarsku proizvodnju. Potrebno je napraviti odgovarajući odnos između korisnih i štetnih organizama, kako bi prvi biološki kontrolirali druge. To se postiže pravljenjem posebnog okruženja u voćnjaku. 

"Cilj uspostavljanja odgovarajuće ravnoteže između ovih organizama je smanjenje upotrebe pesticida u zaštiti bilja. Zbog toga je neophodno unaprijediti bioraznolikost u voćnjaku i stvoriti takve ekološke uvjete koji će pogodovati naseljavanju korisnih organizama", objašnjava stručnjak Mimica Kostić-Đorđević iz PSSS.

Mjere unaprjeđenja bioraznolikosti

Dodaje da se u organskoj proizvodnji voća preporučuju sljedeće mjere unaprjeđenja bioraznolikosti:

• na rubovima voćnjaka se ostavljaju živice i žbunje, kao sklonište i mjesto razmnožavanje za mnoge vrste. Također, žive ograde mogu biti i hrana za životinje;
• međuredni prostori se kose po potrebi, a redovi se ne održavaju u čistom stanju u toku čitave godine;
• trake samoniklog bilja ili eko-ivičnjaci nalaze se svuda na rubovima parcela, na dijelovima koji se ne koriste za proizvodnju voća;
• neproizvodne parcele se kose kao kultivirane ili ekstenzivne livade;
• potiče se naseljavanje pojedinih predatorskih životinjskih vrsta;
• pravljenje skloništa za lasice, ježeve, rovčice, razne zmije i druge korisne životinje, isto tako i gomile kamenja i slična mjesta za njihovo skrivanje;
• postavljanje sjedalice za ptice grabljivice (mišar, soko, sova i dr.) iznad krune voćaka;
• postavljanje kućica za ptice sjenice u kruni voćaka;
• posude sa slamom treba vješati u kruni voćaka kao sklonište za uholažu.

Kostić-Đorđević dodaje da je održavanju prirodne ravnoteže u voćnjaku ipak nemoguće u potpunosti ostvariti. Zbog toga je, u cilju zaštite voća od bolesti i štetočina, neophodna djelimična upotreba kemijskih metoda.