Vinari pamte bolje dane, grad uzeo danak

Vinari u Hercegovini nisu zadovoljni ovogodišnjim urodom grožđa. Naime, većina vinara s obzirom na urod kaže kako pamte bolje godine kad je ova kultura u pitanju. Kao najvećeg "krivca" navode loše vremenske prilike, te povremenu pojavu grada koji je oštetio dosta usjeva.

"Nekad sam iz vinograda vozio grožđe u kamionima, koliko ga je bilo. Danas nema deset vreća", kaže vinar iz Hercegovine. Ističe kako se za berbu grožđa nekad tražila dodatna radna snaga, no da danas to nije tako.

"Danas ako ćete ulagati u vinograde, nema pomoći države. Sve morate sami, jer poticaja nema. A to košta i teško da to jedan čovjek s normalnim primanjima može podnijeti", objašnjava nam.

Vinarstvo je u Hercegovini godinama bila glavna poljoprivredna grana. Uz rijeke Trebišnjicu i Neretvu bio je veliki broj vinograda gdje je raslo grožđe za vino koje je izvezeno u razne svjetske zemlje. Danas se hercegovačkom vinarstvu želi vratiti stari sjaj kroz turističko - gastronomski projekt "vinske ceste", te brendiranje autohtoni sorti žilavke i blatine'.

Ruše vinograde zbog smilja

"Nekad u koji god kraj Hercegovine dođete svaki je kraj imao svoje vino, koje je bilo kvalitetno i dobro. Grožđe je voćka kojoj je potrebno posvetiti pažnju, a danas sve manje ljudi za to ima vremena. Uostalom, ima ljudi koji za svoje potrebe održavaju vinograd, dva, dok se većim plantažama grožđa bavi tek nekoliko velikih firmi koje postoje ovdje", rekao je naš sugovornik.

Da je iza malog hercegovačkog čovjeka ozbiljno bavljenje vinarstvom stvar prošlosti, potvrđuje činjenica da su se zbog sadnje smilja rušili vinogradi. Naime, smilje je trenutno glavna biljka koja se uzgaja na hercegovačkim područjima.

Foto: Sanja Čović/Agroklub