Radovi u vinogradu nisu završeni. Ostaje zaštita na više novoa. Od hemijske do procesa zagrtanja.
Pred i naročito u početku zimskog perioda izvodi se zaštita protiv prouzrokovača crne pjegavosti vinove loze (Phomopsis viticola), grinja - prouzrokovača akarinoze i erinoze, te glodara u vinogradima. Obavlja se, ali rjeđe zaštita od predzimskih mrazeva zadimljavanjem u vinogradima. Obavezno je i zagrtanje čokota.
Tokom zime suzbijanje crne pjegavosti (Phomopsis) vinove loze nije jednostavno. Piknidi sa sporama su skriveni u kori i ispod nje, tako da su teško dostupni za fungicide. Mjere suzbijanja treba da se sprovode svake godine kombinacijom preventivnih (rezidba) i hemijskih mjera (primjena fungicida).
Prilikom rezidbe potrebno je odstraniti sve oboljele dijelove lastara, obavezno ih iznijeti iz vinograda i spaliti, jer su orezani dijelovi, ostavljeni u vinogradu, izvor infekcije.
Prskanja treba da se obavljaju zimi, poslije rezidbe, a prije kretanja pupoljaka, preparatima na bazi bakra. Prilikom ovog tretmana primjenjuje se trostruko veća koncentracija bakarnih sredstava od preporučene, da bi se postiglo njihovo fungicidno dejstvo na piknide. Čokote treba "okupati" dovoljnom količinom rastvora za prskanje da bi sredstvo dospjelo u njihovu unutrašnjost.
Jako zaražen vinograd mora da se prska po planu svake godine i može da se sanira tek za dvije, tri godine. Preparati su sredstva na bazi bakra (bakarni kreč, bordovska čorba, bakarni oksihlorid, bakrocid i slično).
Suzbijanje lozinih grinja, uzročnika akarinoze i erinoze, sprovodi se prije početka vegetacije, odnosno za vrijeme zimskog mirovanja (mineralnim uljima) da bi se uništili prezimljavajući oblici. Može da se koristi plavo ulje, crveno ulje i drugi uljni preparati.
Rodenticidi su vrlo vrlo efikasni prilikom suzbijanja štetnih glodara (poljskih voluharica, poljskih miševa i sivih pacova) u vinogradu. Glodari štete nanose uglavnom ishranom na korijenu loze, ali prave štete i na prizemnim dijelovima vinove loze.
Suzbijanje je još veće ukoliko se sprovodi sistematski. Sistematski suzbijanje podrazumijeva rješavanje na cijeloj površini zasada, ali i oko njih. Ukoliko se suzbijanje ne sprovodi sistematski neće imati rezultata jer su glodari izrazito žilave i plodne životinje, te se lako nasele sa drugih površina. Isto treba sprovoditi sve dok se populacija štetnih glodara ne svede na minimum.
Vinova loza je naročito osjetljiva na jesenje mrazeve u oktobru i novembru, kada i slabi mrazevi od -6 do -7oC mogu uništiti okca na lastarima. Tada se zaštita protiv mraza izvodi najčešće zadimljavanjem putem improvizovanih peći. Vinova loza je najotpornija na niske temperature u decembru i januaru, iako mrazevi tada dostižu -18 do -20oC. Ovo dolazi zbog toga što u ovo vrijeme biljka je već prošla kroz fazu kaljenja.
Čokoti vinove loze zagrću se zemljom pred zimu u prvim danima oktobra, počev od ranih sorti. Zagrtanje je istovremeno i duboka obrada zemljišta.
Ako je stablo čokota nisko mogu se zagrnuti svi dijelovi čokota, dok se kod visokih oblika zagrću niži dijelovi spratova i pojedini lastari, koji će se naredne godine koristiti za rod.
Osim zemlje, za zagrtanje na manjim površinama može uspješno poslužiti rogoz, kukuruzovina ili trska.
Za pokrivanje čokota može se koristiti lutrasil, agrotekstil, debljine preko 23 g/m2, prije prvih jačih zahlađenja i druge slične pokrivke koje dižu temperaturu do više stepeni Celzijusovih. Ove pokrivke skinuti kada se stabilizuju noćne temperature na pet do 6oC, što se u normalnim godinama dešava do kraja marta.
Čokote sa zagrnutim lastarima treba odgrtati kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i čim se zemljište u vinogradu dovoljno ocijedi i prosuši od zimske vlage. Na većim parcelama odgrtanje se izvodi mehanizovano ("plug odgrtač"). Ukoliko se stabla čokota ne otkriju do ispod spojnog mjesta, treba izvršiti ručnu korekciju odgrtanja. Obično sa odgrtanjem se radi proljetna obrada zemljišta i unošenje mineralnih đubriva, eventualno i organskih đubriva ukoliko to nije obavljeno u jesen.
Povezana biljna vrsta
Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]Tagovi
Autor