Pošip, crljenak i plavac iz Kraljevskih vinograda na putu za Japan

Kraljevski vinogradi d.o.o. s južnih padina povrh Petrčana i Punta Skale nedaleko Zadra, danas proizvode vrhunska vina, ponajviše domaćih sorata - Pošipa, Crljenka, Plavca malog i Plavine. Tek su par kilometara udaljeni od magistrale, pa i turisti u sezoni ovdje rado navraćaju kako bi uživali u osvježenju gastro ponude njihove kušaonice, ali i nesvakidašnjem pogledu koji seže do otoka zadarskog arhipelaga.

Značajne nasade su akteri naše priče podigli na ovom terenu, koji su u koncesiju na 30 godina dobili temeljem ugovora sa samostanom zadarskih časnih sestara Benediktinki, a čemu duguju i kraljevski pridjev iz njihovog naziva. 

Naime, podatci iz darovnice, koja se čuva u istom samostanu, govore kako je još davne 1066. hrvatski kralj Petar Krešimir IV. darovao vinograde s tih lokaliteta tada novoutemeljenom benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru, koji je tada vodila njegova sestra, opatica Čika, praunuka kraljice Jelene i hrvatskoga kralja Mihajla Krešimira II.

Te pozicije, nacionalizacijom u prošloj državi, promijenile su vlasnike i obrasle u raslinje, gustu makiju da bi osamostaljenjem te kroz pravne bitke bile iznova vraćene sestrama. Prije desetak godina skupina prijatelja, investitora iz Zadra, inicira revitalizaciju svrhe ovog prostora, ugovara najam s novim/starim vlasnicama i udahnjuje novi život sadnjom uglavnom izvornih domaćih sorata grožđa. 

"Tvrtka je osnovana 2009. godine, kada smo krenuli u krčenje terena i pripremu zemljišta na način da je usitnjena kamena podloga te zasađeni novi nasadi vinograda", otkriva nam direktor firme i jedan od njenih suvlasnika, Zoran Pantalon dok prolazimo kroz vinograde pa nastavlja:

"Prije par godina došao je jedan Benediktinac iz Austrije i zajedno s časnom majkom Anastazijom i dvije mlađe sestre i dr.sc. Anđelkom Vrsaljkom obilazimo vinograd i pitaju oni: Vi imate i navodnjavanje? Je, imamo ali tako, reda radi. Kako to mislite?, pitaju. Tu je časna majka i kad god zatreba one mole Boga kišu za nas“, objašnjava uz smijeh naš domaćin.

Sadnja njihovih vinograda provodila se kroz dvije godine - 50 tisuća loza posađeno je 2010. godine, a sljedeće 2011. još 250.000 trsova.

S 300.000 trsova među najvećim vinogradarima Dalmacije

"U Petrčanima imamo 47 hektara površine, ali 23 hektara neto vinograda. Na drugoj lokaciji imamo još 15, dakle ukupno 38 hektara vinograda“, rekao nam je glavni akter naše priče. Riječ je o gustom sklopu, oko 8.000 sadnica po hektaru, tako da danas broje ukupno 300.000 čokota - što ih svrstava među najveće vinogradare Dalmacije.

Iako u njihovim vinogradima dominiraju domaće perjanice s udjelom od 80%, imaju zasađenih nešto i međunarodnih sorata kao što su Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah, Muškat žuti i Chardonnay.

"Odlučili smo se prvenstveno za domaće sorte, jer svi mi kad idemo negdje vani želimo probati nešto domaće. Ove uvezene imamo radi kupažiranja te možda danas-sutra nekog pjenušca.“, kaže Pantalon i dodaje kako su kao suvlasnici profesionalno u različitim branšama, ali svi na neki način vezani uz vino. "Moj je djed još između dva rata imao 30.000 loza“, dodaje.

Rado će se danas pohvaliti kako je glavni izvođač radova u podizanju ovih nasada bio velikan domaćeg vinarstva, pokojni Zlatan Plenković. "Dogovorili smo s njim sistem ključ u ruke. Jedan naš prijatelj je iskrčio tu šumu i ripao teren, a Zlatan je s ekipom odradio sve ostalo. Struktura je 70:30 u korist crnih sorata.“

Pošip glavna perjanica

Na pitanje kada bi danas iznova sadili, bi li odabrali isti sortiment – Pantalon spremno odgovara: "Vjerojatno bih zasadio nešto više Pošipa. Od prve berbe nam se na ovom lokalitetu pokazao odličan te iz godine u godinu daje vrhunska vina“.

Za sebe kažu da su najsjeverniji Plavac, Crljenak i Pošip, od svih prisutnih na tržištu. "Drugačije su karakteristike našeg Plavca. Ovdje čak i previše rodi, pa idemo na redukciju. Nije tipičan kao hvarski ili pelješki, ima manje alkohola – negdje oko 13.5%. Crljenak nam daje također odlične rezultate, ali Pošip su prepoznali baš svi - i struka i publika. Zadnje dvije godine nam je donio srebro na Decanteru i brojna druga priznanja kod nas i vani.“

Izazova uvijek ima pa su tako ove godine imali tuču (grad, krupu) što nije uobičajeno za ovo područje. "Jedno 30 do 40% uroda nam je stradalo“, kaže direktor vinarije. Kako je riječ o mladom nasadu, prošle su godine proizveli nešto manje od 100.000 litara, od čega su samo kroz vlastitu konobu u vinogradu plasirali 15.000 boca.

4 godine izvoza vina u Japan

Dio njihove proizvodnje plasiraju i izvan granica RH, pa tako izvoz u njihovim prihodima sudjeluje s 11%, a zanimljivo je kako jedan značajan dio, uz tradicionalne europske destinacije, odlazi u zemlju samuraja – daleki Japan. Na tom tržištu su prisutni četiri godine, a niti količine niti cijene nisu zanemarive.

"Baš za koji dan ide pošiljka od 5.000 boca Crljenka, Pošipa i Plavca“, kazuje nam prvi čovjek Kraljevskih vinograda i zaključuje da je važno raditi na prepoznatljivosti.

"Smatram kako nismo prepoznati kao zemlja vina, čak smo nepoznati kao zemlja uopće. Treba još puno rada, vremena i priče o Hrvatskoj i našim vinima. Bez obzira na uspjehe nogometne reprezentacije, Modrića, Šukera, Mirka Filipovića i drugih sportaša još puno, puno moramo raditi da nas drugi prepoznaju.“ 

Čitava investicija financirana je vlastitim sredstvima i kreditom HBOR-a za kapitalna ulaganja, a koristili su sredstva Vinske omotnice, prije svega za nabavu mehanizacije i opreme. "Matematika je egzaktna nauka, a majka priroda varljiva. Te je dvije stvari teško pomiriti. Ove godine je bila krupa, prije koju godinu imali požar u vinogradu, pa i mraz jedne godine. Imali smo i problema s mehanizacijom i tu onda matematika pada u vodu, pa iznova interveniramo vlastitim sredstvima.“

U njihovom neposrednom susjedstvu nalaze se brojni hoteli, pa sezonu počinju već početkom svibnja i rade do kraja listopada, kada završavaju. I izvan tog perioda otvore konobu prigodno za razne svečanosti, te uskršnje i novogodišnje blagdane.

Kraljevski vinogradi zapošljavaju desetak radnika kroz cijelu godinu, što u vinogradima, podrumu i konobi, a sezonski se pojačavaju dodatnom radnom snagom koju regrutiraju preko specijaliziranih agencija.  

Podrum na novoj lokaciji?

Prošle su godine prihodovali oko 3,5 milijuna kuna od čega oko 57 tisuća kuna (ako moramo biti točni 56.976,72) na ime potpora temeljem površina upisanih u sustav ARKOD-a. Dio tih sredstava, 16.665,60 kn primili su na temelju Mjere 13, odnosno plaćanja povezanih s područjima s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima - sredstvima iz EAFRD omotnice nacionalnog Programa ruralnog razvoja.

"Nije to puno s obzirom na naše troškove, ali svaka kuna dobro dođe“, kaže Pantalon i dodaje kako je sve to uloženo u proizvodnju.

Imaju i brojne razvojne ambicije. Tako smo saznali da planiraju podići još 15-ak hektara nasada, a i preseliti podrum na lokaciju vinograda. "Prošao je urbanistički plan i možemo ovdje iznad Petrčana napraviti do 2 tisuće kvadrata podruma i 600 kvadrata kušaonice", pojašnjava prvi čovjek vinarije.

Naime, njihov se podrum kapaciteta posuđa od 220.000 litara i skladište gotovih proizvoda nalaze u zadarskoj industrijskoj zovi Gaženica, a to sada žele preseliti na lokaciju proizvodnje grožđa.

"Time ćemo se baviti u narednom vremenu. Vidjet ćemo hoćemo li to sufinancirati europskim novcem ili možda kroz nekog partnera“, kaže Pantalon i najavljuje pregovore o produženju najma na 90 godina, kako bi stekli pravo gradnje i nastavili s ulaganjima.