Ono što je dobro kod rigolanja je da se zemljište duboko i intenzivno obrađuje s obzirom na to da se masa korjenovog sistema vinove loze razvija u sloju od 30 do 60 cm. Podrivanje je brže i jeftinije, ali se zemljište manje rahli.
Za podizanje savremenog vinograda potrebne su značajne investicije. U tom složenom poslu ne bi trebalo preskočiti nijednu cjelinu, pošto se od posađene vinove loze očekuje da plodonosi 20, 30, pa i 40 godina.
Učinjene greške pri podizanju vinograda će zasad pratiti od nekoliko godina do više decenija. Neke greške poput lošeg izbora podloge, sorte, lošeg položaja za podizanje zasada, nikada se ne mogu otkloniti.
Pošto posljednjih godina vinogradarstvo i vinarstvo imaju trend rasta, a sve je više zainteresovanih za podizanje zasada koji nemaju puno dodirnih tačaka sa poljoprivredom, u ovom članku pomažemo u razjašnjenju jedne dileme: da li pri zasnivanju zasada zemljište rigolati (rigolovati) ili podrivati.
Rajko Bugarin, stručnjak za poljoprivrednu tehniku Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu ukazuje da vinograd možemo podizati na ravnim ili nagnutim terenima. Kod ravnih terena najvažnije je da se dobro reguliše vodni režim zemljišta. Kod nagnutih terena osnovno je da se zemljište zaštiti od makroerozije.
Prije bilo kakvih radova potrebno je uraditi hidrometeorološka istraživanja, geološko-pedološka mjerenja i istraživanja, kao i geodetska mjerenja. Naravno, potrebno je uraditi i ekonomsku kalkulaciju podizanja vinograda, a u zemljama Evropske unije zahtjeva se i ekološko istraživanje, odnosno kako će pojedine mjere da utiču na okolinu.
Važno je znati da li se vinograd podiže na obrađenom zemljištu ili onom zapuštenom sa višegodišnjim biljkama, gdje ima starih voćaka, šiblja, šume. U drugom slučaju moramo imati mašine za krčenje panjeva i šiblja.
Nakon njih dolaze one za grubo ravnanje terena pa se koriste dozeri, skrejperi i grederi.
Potrebno je da angažujemo mašine za podizanje kanalske mreže. Riječ je o sistemu otvorenih kanala za navodnjavanje i odvodnjavanje.
Moramo angažovati i mašine za drenažu - krtičnu ili cijevnu. Ovo je važno pošto vinova loza ne podnosi visok nivo podzemne vode.
U periodu druge polovine 20. vijeka, na velikim poljoprivrednim imanjima SFRJ podizanje vinograda nije se moglo zamisliti bez rigolanja. I danas se ono sporadično primjenjuje. Rigolanje mora da se provede 3-6 mjeseci prije podizanja vinograda. Ako se vinograd sadi u jesen, rigolati treba u junu ili julu, a ako se sadi u proljeće, rigolanje bi trebalo provesti od augusta do novembra.
Prije rigolanja potrebno je rasturiti 40-60 tona stajnjaka po hektaru. Na osnovu analize zemljišta ovim meliorativnim đubrenjem potrebno je unijeti velike količine mineralnih fosfornih i kalijumovih đubriva.
Plug rigoler
O osnovnim parametrima rigolanja Rajko Bugarin kaže:
Bugarin dodaje da savremeni dvobrazni vučeni rigoler ima hidraulični mehanizam za prebacivanje iz radnog u transportni položaj i obrnuto.
"Hidraulika pomaže podešavanju dubine rada i radnog zahvata. U nekim slučajevima za rigolanje se koriste i traktori točkaši velike snage sa nošenim rigolerima. Ono što je dobro kod rigolanja je da se zemljište duboko i intenzivno obrađuje, s obzirom na to da se masa korjenovog sistema vinove loze razvija u sloju od 30 do 60 cm. Time se na zadatu dubinu unose velike količine organskih i mineralnih đubriva. Ono što je nepovoljno kod rigolanja je veliki utrošak energije" - objašnjava Bugarin.
Kaže i da neki autori ne proporučuju rigolanje, zato što je izbacivanjem slabo plodnog dubinskog sloja zemljišta na površinu potrebno puno vremena da se obnovi njegova biološka aktivnost. "Pri rigolanju, traktor se kreće veoma sporo, između 2 i 3 km/h. Sa povećanjem dubine rigolanja potrebna je veća vučna snaga i pri tome se učinak smanjuje. Rigolanje kao operacija može biti problematično na nagnutim zemljištima podložnim eroziji, pa se pri izradi elaborata i o tome mora voditi računa" - upozorava Bugarin.
Rajko Bugarin
Posljednjih godina se pri pripremi zemljišta za podizanje vinograda češće primjenjuje podrivanje kombinovano sa dubokim oranjem. Savremenim podrivačima se zemljište intenzivno rahli, rastresa, ali nema njegovog prevrtanja.
Nakon nekoliko mjeseci od rigolanja, kada je došlo do slijeganja zemljišta, potrebno je uraditi još nekoliko operacija prije same sadnje vinove loze. Zemljište je potrebno dodatno usitniti i izravnati. Ravnanje se sprovodi grejderima ili širokozahvatnim ravnjačima. Pred samu sadnju zemljište se pripremi mašinama za dopunsku obradu zemljišta, a to su kultivatori, tanjurače, drljače ili najčešće kombinovane mašine.
Prije podizanja vinograda moramo znati koji traktor ćemo u njemu angažovati. Na osnovu vinograda i traktora biraju se i odgovarajuće priključne mašine. U savremenoj vinogradarskoj proizvodnji upotrebljavaju se uski traktori bilo točkaši ili gusjeničari.
Suština je da se sa njima lakše kreće u vinogradu između redova, biljni dijelovi se manje oštećuju, a na kraju se povećava učinak. Upotreba uskih traktora omogućava smanjenje razmaka između redova, pa samim tim i povećanje broja biljaka po hektaru. Time dobijamo i veći prinos, što nije zanemarljivo, s obzirom na činjenicu da će vinograd plodonositi od 20 do 40 godina.
Foto: Đorđe Simović
Tagovi
Autor
Genetska banka na otvorenom: Posađeno 279 sorata vinove loze iz cijelog svijeta
Preporuka vinogradarima: Nužno provesti dodatno prskanje
Ima li spasa kada filoksera napadne vinovu lozu?
Rekordna "berba" zlatnih priznanja: Ko su vinski šampioni Mostarskog sajma?
