Nadin spašava maraštinu i plavinu

Imati najbolje vino i to od domaćih autohtonih sorti san je svakog dobrog vinara. "Upornima to i uspije", kaže Tomislav Glavić, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Nadin, koja je i ove godine uspješno organizirala i privela kraju već tradicionalnu, devetu po redu Degustaciju mladih vina i maslinovih ulja. Na toj manifestaciji poseban značaj daju autohtonim sortama maraštini i plavini, koje se ocjenjuju posebno, izvan konkurencije ostalih vina. "Kad smo počeli među vinima koja su pristizala na ocijenjivanje bila je samo pokoja maraština i plavina", podsjeća Glavić.

A ove godine među ukupno 173 uzorka (52 bijela i 57 crnih vina raznih sorata) na ocjenjivanje kavalitete pristiglo je 14 maraština i 9 plavina. "Nedovoljno, ali ipak više nego ikad dosad", kaže Glavić. Ni rezultati još nisu bogzna što, niti jedna zlatna medalja, ali ako se uzme u obzir prosječna ocjena maraštine su, na iznenađenje mnogih, sa 79,04 bodova nadmašile sva ostala bijela vina s područja zadarske regije koja su ocijenjena u prosjeku sa 78,44 bodova.

Pobjede Bilosnića i Masvina

Tako, prema ocjeni stručnog Ocjenjivačkog suda najbolje mlado od maraštine ima OPG Damir Bilosnić iz Zemunika Donjeg sa 84,66 bodova. "Samo 0,34 boda mi je nedostajalo za zlato", kaže Bilosnić. Titula najboljeg vina od plavine sa osvojena 82 boda pripala je PZ Masvin iz Polače u vlasništvu Željka Uzelca i Radoslava Bobanovića.

"Maraština i plavina imaju puno veći potencijal od dosad iskazanog", smatra prof. dr. Edi Maletić koji je u sklopu znanstveno-stručnog skupa u Nadinu govorio o enološkom potencijalu tih dviju sorti, koje najbolje uspijevaju u vinogorjima Zadarske županije.

Najotpornije su i na bolesti, ali su sve donedavno bile neopravdano zapostavljene. Njihov visoki potencijal potvrđen je i na vođenoj degustaciji gdje su vinoljupcima ponuđena na kušanje po tri vina od maraštine i plavine, te dva prošeka od istih sorti. Zanimljivo, ali komplimente su dobila i vina koje je Ocjenjivački sud odbacio što znači da su ta vina prihvatljiva i kad i nemaju neku veliku vrijednost, prokomentirao je vinar Stjepan Vučemilović, koji je za svoja dva vina - chardonnay i kupažu od merlota i syrah osvojio zlatne medalje.

No, vratimo se autohtonim sortama. Tomislav Glavić ističe da su u vinogradinama na području Zadarske županije prije Domovinskog rata i maraština i plavina bile dominantne. Plavine, krupne i sitne, bilo je 80 posto više od svih crnih sorti zajedno. Ali, što se dogodilo?! Na okupiranim područjima vinogradi su praktički nestali da bi se nakon oslobođenja i povratka protjeranih mještana počeli obnavljati.

No, kako su naši ljudi u to vrijeme još razmišljali više kao vinogradari nego kao vinari počeli su saditi introducirane sorte, merlot, syrah, cabernet i druge koje u našim uvjetima daju više grožđa. Veće količine.

Sorte za vina i prošeke

Tek u posljednje vrijeme i na području Nadina, sadi se maraština i krupna plavina. Sitne još nema nigdje i na tome bi trebalo poraditi. Jer, plavina je naše pravo težačko vino za koje su naši stari govorili da je i piće i hrana našem narodu, govori Glavić.

On kao i profesor Maletić smatra da zahvaljući i ovakvim manifestacija kao što je nadinska, maraština i plavina opet pomalo osvajaju vinograde u Ravnim kotarima. Sve više mladih vinogradara preferira autohtone sorte od kojih je moguće proizvesti ne samo pobjednička vina, kao što je to ove godine pošlo za rukom Damiru Bilosniću i Masvinu, već i vrhunske prošeke, koje traži tržište. Uz spomenuti dvojac titulama šampiona u Nadinu su se okitili Goran Kardum iz Splita koji je za kupažu merlota i syraha osvojio 89,3 boda, dok je šampion bijelih vina Mladen Matijašec iz Vinograda Ludbreških naselja u Varaždinskoj županiji, čija je graševina ocijenjena sa 86,66 bodova.

"Ovo je veliki uspjeh", prokomentirao je Matijašec. Tim veći, kaže, jer je postignut u Nadinu, vinogradarskoj i vinarskoj metropoli Ravnih kotara jer na nadinskom području ima više od 320 hektara vinograda od čega više od 100 hektara ima certifikat ekološke proizvodnje.