Mali proizvođači gube trku: Hoće li odrnja "uništiti" hercegovačko grožđe?

Sezona stolnog grožđa u Hercegovini počela je obećavajuće, ali mali proizvođači, koji svoje vinograde vode na špalir, već se suočavaju s ozbiljnim problemima.

Magistar poljoprivrede i vlasnik OPG-a u Bivoljim Brdu, Alen Sabljić, kaže za Agroklub kako su poteškoće počele od prve rane sorte Prima, crno grožđe, na čapljinskoj tržnici.

"Cijena je od samog početka bila niska. Pretpostavljam da i uvoz utječe, ali postoji i drugi razlog - ljudi masovno prelaze na novi uzgojni oblik, odrnju, gdje jedna loza može dati i do 50 kilograma grožđa. Dakle, po jedinici površine ona daje i deset puta više nego špalir", objašnjava Sabljić.

Rodnost rekordna

Ove godine uvjeti za grožđe su bili odlični, a rodnost rekordna. Odrnja, odnosno uzgoj na konstrukciji po kojoj se penje vinova loza, prema riječima našeg sagovornika, populariziran je u ovom kraju u posljednjih 10-15 godina.

"Oni malo 'imućniji' proizvođači podigli su velike površine na odrnjama. Za jedan dulum treba oko 15.000 maraka, ali oni sada imaju količinu i brend, dok mi mali OPG-ovci koji radimo na špaliru ostajemo u problemu", dodaje.

Tržište, odnosno krajnji konzumenti, kako pojašnjava, nažalost gledaju samo krupnoću. Sabljić navodi kako grozd sa odrnje, zbog sjene u kojoj dozrijeva, ne može dostići slatkoći i okus poput onog sa malih gazdinstava.

"Naše grožđe je manje, ali kvalitetno, a tržište gleda samo na veličinu grozda, ne na šećer ili okus."

Problem stolnog grožđa

Izvještaju pokazuju da i veći proizvođači u zadnja dva mjeseca grožđe vraćaju, jer nema toliko potražnje. Dakle, veća proizvodnja i dobar rod doveli su do zasićenja. Prije 10-tak godina, kada nije bilo velikih površina pod odrnjama, stolno grožđe se prodavalo po dobroj cijeni i često ga je falilo.

Na našu konstataciju da su prodajne cijene u Sarajevu između 8 i 10 KM za kilogra,, Sabljić je vidno iznenađen. Kaže da se na čapljinskoj tržnici, jednoj od glavnih gdje prodaju proizvođači, kreću između 1,50 i 2 KM.

"To su cijene trenutnih sorti u Čapljini. Viktorija nije obrana, jer ljudi nisu bili mogućnosti prodavati, pa su odgađali berbu i došli u situaciju da su pale ogromne količine kiše i da je to grožđe počelo propadati", ističe Sabljić, dodavši kako su svi čekali povoljniji trenutak misleći da će prodaja krenuti. Međutim, sada su se preklopile dvije, tri sorte. Viktorija koja je trebala biti završena, preklopila se sad Italijom, a tu je i nova sorta Italija 2.

Pojašnjava kako se troškovi zaštite i obrade računaju po jedinici površine – pa su ulaganja bila ista i malim i velikim, ali da proizvođači s odrnjama dobivaju deset puta više roda, što male stavlja u neravnopravan položaj.

"Ako se ovako nastavi, završit ćemo kao piljare kada su ušli veliki trgovački lanci – polako nestajemo sa tržišta", napominje, upozoravajući na ozbiljnu opasnost za opstojnost tradicionalnog uzgoja na špalir.

U njegovim zasadima je konzumna sorta Muscat Italia, koja praktično nema alternative - ako ne proda, može završiti samo u rakiji, ali, kako kaže, nije ni za rakiju.

Vinsko grožđe ide dobro

Zanimljivo je da vinsko grožđe ove godine ide odlično. Žilavka je 2,50 KM, blatina 2,20.

"Da ima sad 200 tona vinskog, moglo bi se prodati, dolaze vinarije iz Trebinja, iz zapadne Hercegovine, iz Čapljine svi se bore ko će kupiti žilavku", navodi Sabljić.