Ilija Barbarić: Volio bih da mi proizvođači krenemo u zajedničko brendiranje žilavke i blatine

U Tuzli, gradu soli, na Festivalu VinoSalis, imali smo priliku razgovarati s Ilijom Barbarićem iz vinarije Hercegovina Produkt iz Čitluka, druge najveće vinarije u BiH, sa oko 200 hektara vlastitih vinograda i sa kapacitetima oko tri milijuna litara. 

Kako ste zadovoljni prvim festivalom vina u Tuzli?

Ugodno sam iznenađen, ovo je među najboljim vinskim sajmovima na kojima sam bio. Smatram da je ovo najbolje organiziran sajam u BiH i dodatan korak u podizanju vinske kulture u regiji. Poznato je da Bosna nije vinska zemlja, dok Hercegovina je. Ovdje i gosti koji dolaze imaju dobro poznavanje vina. Ovakvih događaja nam treba i više.

Vaše tržište je uglavnom BiH. Imate li izvoznih ambicija?

Moram naglasiti da ovdje u BiH imamo ogroman potencijal u plasmanu naših vina. Poražavajuć podatak za sve nas vinare, a i za sve potrošače, je da su više od 70% potrošnje vina uvozna vina. Kada bi pokrili samo 60% tržišta, sve bi svoje kapacitete riješili ovdje. Izlazimo i na druga tražišta; Hrvatska, Njemačka, Švicarska, Srbija, odnosno u sve zemlji u regiji. Imamo odlična vina koja se mogu nositi sa najboljim vinima svijeta. 

Kako se postavljate prema budućnosti, imate li nekih investicija u planu?

Svake godine imamo nove zasade vinograda, već smo imali proširenja. Zasada ne želimo širiti postojeći kapacitet, već želimo promijeniti strukturu prodaje unutar toga, da bude što više vrhunskih vina i da povećamo izvoz. 

Siniša Lasan: 2017. je odlična godina za Žilavku i Blatinu

Veći je problem u promijeni svijesti potrošača nego u kupovnoj moći

Je li tržište BiH spremno za razvojni korak s obzirom na platežnu moć kupca i postojeće navike, odnosno imate li zajedničke napore unutar sektora kojim bi povećali ukupnu potrošnju vina?

BiH je država u Europi s najmanjom potrošnjom vina po glavi stanovnika, ako izuzmemo par država za koje nemamo podatke. Mislim da platežna moć i nije toliki problem. Mi sada plaćamo lošija uvozna vina po skupljim cijenima nego za što mogu dobiti vrhunska vina. Naše vrhunsko vino blatina je u prodaji za 4,5 eura, što smatramo da je izuzetno prihvatljiva cijena. Rekao bih da je više problem u promjeni svijesti potrošača nego u platežnoj moći. Da bi se povećala potrošnja vina, treba promjena iz rakije i piva u vino i promjena struktura potrošnje od uvoznih prema domaćim vinima.

BiH je na početku puta pristupanju EU. Širi se tržište, a blizu vam je i jadranska obala. Kako gledate na tu vrstu budućnosti?

Globalizacija u vinarskom sektoru traje već nekih 15-ak godina, promjene su enormne. EU je jedno ogromno tržište, ali za nas vidim potencijal u tržišnim nišama. Potrošači vani vole vina koja su egzotična. Mislim da to upravo blatina i žilavka pružaju.

VinoSalis 2018 - Grad soli dobio respektabilan vinski festival

Oko 90% nasada su im blatina i žilavka

Koliki postotak unutar vaših nasada su te dvije sorte, blatina i žilavka?

Oko 90% nasada su žilavka i blatina i imamo nešto malo vranca. Ne želimo se širiti na druge sorte. Prošle godine su dva najbolje ocijenjena vina u jugoistočnoj i srednkoj Europi bila upravo blatina i žilavka. Mislim da se niti jedan od proizvođača ne treba se fokusirati na druge sorte osim te dvije. Volio bih da s drugim proizvođačima krenemo u zajedničko brendiranje žilavke i blatine, a tek kad to postignemo da se pojedini proizvođači profiliraju. 

Barbarić je spomenuo i kako je kompletna proizvodnja vina u Hercegovini kao manja vinarija u Australiji. Ne možemo ići na široku potrošnju, moramo ići na tržišne niše. Trebamo se vratiti na stare staze slave kao prije 25-30 godina kada ste žilavku mogli popiti u bilo kojem dijelu svijeta, zaključuje Barbarić.