Grožđe zbog vina uzgajali prije 8.000 godina!

Činjenica da ljudi uzgajaju grožđe već hiljadama godina, davno je poznata. No, nedavno otkriće u Gruziji pokazalo je da su ljudi počeli uzgajati grožđe radi vina prije najmanje 8.000 godina, što je hiljadu godina ranije nego što se prije mislilo.

Skupina znanstvenika iz cijelog svijeta otkrila je mikroskopske tragove kemijskih spojeva u vinu u zemljanim posudama pronađenim u dva neolitička naselja u blizini Tbilisija, glavnog grada Gruzije, navodi modernfarmer.

Vinski otisak prsta

"Vjerujemo da je to najstariji primjer pripitomljavanja divljih Euroazijskih vinovih loza, isključivo za proizvodnju vina", izjavio je Stephen Batiuk, viši znanstveni suradnik na Sveučilištu u Torontu koji je koautorizirao rad.

Znanstvenici iz Gruzije, SAD-a, Kanade, Danske, Francuske, Italije i Izraela koristili su najsuvremenije arheološke, arheobotaničke, klimatske i kemijske metode kako bi pronašli i datirali tragove vinske kiseline - ekvivalent otisku prsta, ali za grožđe i vino te jabučne, jantarne i limunske kiseline (također povezane s vinom) pronađene na posudama.

Posude ukrašene slikama grožđa i plesa

Najstarije pronađene posude iz 5.980 godina prije Krista, pronađene su u naselju iz neolitika, Gadachrili Gora i Shulaveris Gora, smještene oko 50 km južno od Tbilisija. Neke od posuda bile su ukrašene slikama grožđa i plesa.

Inače, neolitsko razdoblje, koje se kreće od oko 10.000 do 4.500 prije Krista, bilo je razdoblje masovnog tehnološkog napretka za poljoprivredu, uporabu alata od kamena i kostiju, tada je sagrađen Stonehenge i drugih monoliti. Kako znanstvenici ističu, vino je bilo jako važno za zapadnu civilizaciju - kao lijek, društveni pokretač, visoko cijenjena roba te središte vjerskih kultova, farmakopeje, kuhinje, ekonomije i društva na drevnom Bliskom istoku.

Dakle, idući puta kada budete pili vino, imajte na umu da sudjelujete u drevnoj tradiciji u kojoj ljudi uživaju već hiljadama godina.

Foto: Pixabay/blizniak/Nacionalni muzej Gruzije