Domaća jesenja ponuda: Od žilavke i blatine do hercegovačkih tartufa

Vinarije u Čapljini i Čitluku prestavile su tijekom ovog vikenda ono najbolje što Hercegovina može ponuditi tijekom jeseni, a u sklopu "Dana otvorenih podruma". Riječ je o manifestaciji kroz koju se povezuju vinarije, obiteljska gospodarstva i turistički djelatnici unutar regije, s ciljem zajedničkog razvoja i promocije eno-gastronomije i turizma.

Ovo je prvi put da se u Hercegovini organizira jedna ovakva manifestacija, a koja obuhvaća pet gradova i općina - Mostar, Ljubuški, Čitluk, Čapljinu i Trebinje.

"Pretprošli vikend je održan prvi dio ove manifestacije u Ljubuškom gdje su posjetitelji imali priliku sudjelovati u raznim vinskim i umjetničkim radionicama, zatim u live cooking show imali su priliku degustirati odlična vina, a ovaj vikend smo bili u Čitluku i Čapljini", kaže Darko Pehar, tajnik Vijeća "Vinske ceste Hercegovine" pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, ističući bogat i sadržajan zabavni program, te posebno priliku za druženje s ljudima i s vinarima gdje posjetitelji mogu osjetiti mirise vina, podruma, kušati u jednoj boci sav trud koji je utkan kroz cijelu jednu godinu.

Dodaje kako je cilj manifestacije da vinari i vinogradari otvore vrata svojih podruma i upoznaju posjetitelje sa vinima, domaćom hranom i prepoznatljivim hercegovačkim gostoprimstvom, a sve kako bi se ovo područje pozicioniralo i promoviralo kao jedna poznata enogastro i vinska destinacija.

"Prije svega, važno nam je lokalno stanovništvo upoznamo sa vinima, sa okusima naših vina, sa podrumima, sa našim autohtonim proizvodima. Jer ovdje se ne radi samo o degustacijama, ovdje je priča o jednom autentičnom doživljaju", kaže Pehar, pojašnjavajući kako će upravo lokalci priču o vinima, kulturi i tradiciji prenositi drugim posjetiteljima u Hercegovini, i na taj način biti sudionici u kreiranju brenda Hercegovine kao jedne prepoznate eno-gastrodestinacije.

Marijanovići otvorili svoj podrum

Jedna od vinarija koja je otvorila svoja vrata je i ona obitelji Marijanović iz sela Služanj kod Čitluka koja se već četvrtu generaciju bavi vinogradarstvom i vinarstvom. Uz vina, kako kažu, promoviraju i druge autohtone hercegovačke proizvode kao što su pršut, maslinovo ulje, sir, ćupter, suhe smokve itd.

"Imamo u ponudi vinski gulaš sa bijelim hercegovačkim tartufom. Naš kuhar koji nam za taj gulaš inače traži tartufe, u zadnjih dana je našao lijepe primjerke bijelog tartufa. Osim toga imamo hercegovačke uštipke uz hladne plate, pršut, špek i Livanjski sir. Uvijek se trudimo uparivati naša vina sa lokalnim gastro proizvodima", kaže nam Josip Marijanović, suvlasnik vinarije.

Dodaje kako kroz ovu manifestaciju dolaze u direktan kontakt sa posjetiteljima i dosadašnjim kupcima, a i onima koji će to tek postati, i da se na ovaj način obogaćuje i turistička ponuda u Hercegovini.

Obitelj Marijanović ima dugu obiteljsku tradiciju bavljenja vinogradarstvom i vinarstvom. Trenutno imaju 2,5 hektara nasada vinograda, a akcenat je na autohtonim sortama grožđa, žilavki i blatini. Od 2003. godine imaju zasađene i dvije crne francuske sorte, Sirah i Cabernet Sauvignon.

Vrhunska vina Marijanović: Žilavka za smijeh, Blatina za grijeh

"Brat i ja smo četvrta generacija koja se bavi vinarstvom i vinogradarstvom. Naša obitelj ovdje u selu Služan je od 1936. godine i od tada je tradicija. S tim da od 1994. počinje ozbiljnija priča, jer tek 1990. smo imali mogućnost da možemo registrirati privatnu vinariju, što je otac tada i napravio i tada polako počinje ozbiljno bavljenje vinarstvom i vinogradarstvom. Od tada proizvodimo i vrhunska vina sa zaštićenim geografskim porijeklom", kaže Marijanović.

Ova godina je, ističe, za hercegovačke vinogradare i vinare bila odlična. Jedna od rijetkih godina da se poklopila i kvaliteta i kvantiteta. "Dakle, imali smo dug suhi period i u zadnji tren je pala dobra kiša, tako da se napunila boba, bio je dobar prinos, a opet izuzetno dobra kvaliteta. Tako da smo jako zadovoljni ove godine", kaže Marijanović i dodaje kako sve više ulažu u vinski turizam gdje vide svoju budućnost.

Sve plasiraju u BiH, osim onog što turisti odnesu

Imaju kušaonicu za 60-70 osoba, a u izgradnji je i hotel, tako da ovdje dosta ulažu u razvoj vinskog turizma. Zadovoljni su posjetom, istoče, dodajući da gosti pristižu iz cijelog svijeta: "Sad je malo post sezona pa malo manje je posjeta, ali od ožujka pa sve do prije desetak dana smo svakodnevno imali vinske grupe odnosno degustacije."

Govoreći o planovima, navodi kako je potražnja za vinima velika. Za sada kompletnu proizvodnju plasiraju u BiH, s tim da bilježe interes za izvoz iz 5-6 zemalja, ali nažalost nemaju potrebne količine. "Mada svake godine mi i otkupljujemo grožđe, pa svake godine kupimo 10-15% više s ciljem da krenemo sa izvozom. Ali evo, pokazalo se da svake godine toliko rastemo i na domaćem tržištu, tako da opet na kraju godine nemamo količina za izvoz", priča Marijanović, dodavši da opet dosta ode i preko granice, jer se vinski turizam dosta razvio, pa posjetioci odnesu barem 30% proizvodnje završi preko granice.

Dani otvorenih podruma traju do 23. studenog

Nakon Čitluka i Čapljine manifestacija se nastavlja idući vikend u Trebinju. Prema riječima Pehara, tamo treba naglasiti spoj tradicije i povijesti u manastirima Tvrdoš sa modernim pristupom vinarstvu. Nakon toga se nastavlja manifestacija u Mostaru s jednim urbanim pristupom eno-gastroturizmu.

"Siguran sam da posjetitelje očekuje dosta ugodnih trenutaka i dobrih kapljica vina i domaće hrane", kaže Pehar, naglasivši kako je u pozicioniranju Hercegovine kao vinske destinacije jako važna institucionalna podrška sa svih razina.

Priča nam i kako je proteklih godina mnogo urađeno na umrežavanju i povezivanju sa drugim vinskim regijama, od koji BiH uči, razmjenjuju primjere dobre prakse i svake godine naši vinari, odnosno vinski turizam bilježi sve bolje rezultate. Kaže i da se teško izboriti za svoje mjesto na međunarodnom tržištu, na vinskoj mapi svijeta i Europe.

Međutim, zadnjih godina naša vina su sve više prepoznata, a dokaz tome su i brojne nagrade na međunarodnim natjecanjima poput Dekantera. Svake godine domaći vinari dobijaju odlične nagrade. "Mostar je dio ove priče vinske ceste Hercegovine, a on u ovoj manifestaciji ima posebnu odgovornost jer prošle godine je nosio titulu Europskog grada vina Dionizio, čime smo Hercegovinu pozicionirali rame uz rame sa renomiranim Vinskim regijama u Europi s Portugalom Španjolskom, Italijom i Francuskom", ističe Pehar.

Dodaje kako je Vanjskotrgovinska komora BiH predvodnik u cijelom ovom projektu i daje najveću potporu razvoju vinskog turizma, međutim, ističe kako je bitno da svi dionici - od proizvođača vina, institucija, turističkih zajednica prepoznaju važnost ove manifestacije, za koju se nadaju da će postati tradicionalna.

"Kroz Vinske vinske ceste Hercegovine možemo ponuditi sve ono najbolje što Hercegovina nudi, a u ovom dijelu 'Dana otvorenih podruma' rekao bih najbolje što u jesenjem ruhu nudi", zaključuje Pehar.

Dani otvorenih podruma, prva je ovakva manifestacija koja se održava tijekom četiri jesenska vikenda, a sve do 23. studenoga članovi Vinske ceste Hercegovine otvaraju svoja vrata posjetiteljima.