Berba 2025. fantastična: "Ako vino ne valja, vinar je nešto dobro pogriješio"

Vino iz berbe 2025. godine izuzetnog je kvaliteta, a ako se na tržištu pojavi loše, odgovornost je isključivo na vinaru. Ocjena je ovo profesora Zorana Gačića, vlasnika "Baš malog podruma" iz Žitomislića kod Mostara, s kojim smo razgovarali na Sarajevo Wine Festu, održanom 5. februara. U Sarajevo je stigao u društvu prijatelja Josipa Tolja, također vinara i vlasnika vinarije Podrum Tolj, u kojem je zadužen za ocjenu kvaliteta i degustaciju.

"Sirovina je bila Bogom data. Ako vino ne valja, onda je vinar negdje dobro pogriješio", kaže Gačić, pojašnjavajući da je proizvodnja vina jedan lanac. Dovoljno je jednu kariku oštetiti, bilo da je riječ o vremenu otakanja, dodavanju sulfita, odnosno vinobrana, lošoj higijeni sudova, pa da proizvod ne valja.

Godina fenomenalna, kao i mlada vina

Što se tiče tih 'viših sila' uslovi su bili ispunjeni. Prošla godina je bila izuzetno povoljna za lozu, posebno na području doline Neretve, južno od Mostara, od Omanovića do Brotnja - dva brda.

"Godina 2025. je bila fenomenalna. Nismo imali kapi kiše čak 85 do 90 dana, što je dovelo do toga da smo imali daleko višu slader, odnosno procenat šećera u vinu, nego prethodnih godina. To se direktno odrazilo na kvalitet vina", dodaje ovaj stručnjak koji je školu za ocjenjivanje vina završio u Bordou, prije 30-tak godina.

Po uzoru na Francuze, koji tradicionalno treći četvrtak u novembru otvaraju mlado vino, isto su učinili i hercegovački vinari. Svi koji su probali mlada vina iz berbe 2025, bili su oduševljeni, tvrdi naš sagovrnik.

Vino s 0% alkohola

Govoreći o svjetskim trendovima u vinarstvu, Gačić ističe da se ide ka smanjenju procenta alkohola u vinu. Razlog je promjena načina života i konzumacije.

"Ljudi žele na sastanku popiti butelju ili dvije vina, a da ostanu 'čisti', da mogu nastaviti s poslom", objašnjava. Upravo zato se na svjetskom tržištu pojavljuju i vina sa vrlo niskim, pa čak i nultim procentom alkohola, iako vinari takve proizvode teško nazivaju vinom. "Mi, vinari i vinogradari, i ne prihvatamo baš da je to vino, mi kažemo da je to nešto, ali da nije vino."

Podsjeća da je zabranjeno spuštati alkohol u vinu dodavanjem vode te da se to postiže određenim hemijskim i mehaničkim metodama. Kod nas se, kako kaže, još nije susreo sa slučajem da je neko iznio vino sa 3% alkohola ili 5% alkohola.

Pakiranja za ispijanje 'u hodu'

Promjene su vidljive i u pakovanju. Dok Kalifornija vino nudi u limenkama, u Francuskoj se pojavljuje vino pakovano u čaše, slično jogurtu. Konzumacija se, kaže Gačić, nastoji približiti navikama kakve danas imamo s kafom - brzo, urbano i 'u hodu'.

"Konzumiranje vina žele da svedu na jedan nivo kakav nismo nikada ni mogli da zamislimo. Ali, što vidiš u svijetu očekuj u vijeku, doći će to i kod nas, za dva mjeseca ili dvije godine ili možda deset, ali neće toliko dugo da se čeka. Sve što se pojavi tamo negdje u razvijenom svijetu, sve brže i brže dolazi i kod nas", nevoljko potvrđuje.

Ipak, globalno tržište bilježi pad prodaje. Proizvodnja je stabilna, ali potrošnja opada, što potvrđuju i proizvođači iz Francuske, Španije, Argentine i Portugala.

Na kraju, Gačić podsjeća da potrošači danas žele znati 5 osnovnih stvari o vinu: ko ga je proizveo i iz kojeg je podneblja, kakav je stil vina, je li odležavalo u drvetu ili inoxu, te iz koje je berbe. Iako smatra da je u nekim slučajevim riječ o foliranju, zaključuje kako ljudi kroz vino žele pokazati da se razumiju u ono što piju.