Vjetrolom u UŠP Bjelovar: Šumari krenuli u sanaciju posljedica teške oluje

Olujno nevrijeme koje se 15. rujna obrušilo na područje središnje Hrvatske nakon kojeg smo gledali strašne snimke srušenih krovova i prevrnutih kamiona također je ostavilo posljedice i na šumskim ekosustavima triju šumarija bjelovarske podružnice Hrvatskih šuma: Čazmi, Ivanjskoj te Grubišnom Polju. Riječ je o šumarijama koje raspolažu s vrijednim sastojinama hrasta lužnjaka i kitnjaka te bukve.

Iako se štete od vjetroloma još utvrđuju, prema procjenama premašit će iznos od 15 milijuna kuna. Štete su izražene u vidu prelomljenih i izvaljenih stabala, gdje je orkanski vjetar pojedina stabla doslovno pretvorio u triješće. Najgora situacija je u šumariji Grubišno Polje gdje je nakon čišćenja prometnica započela doznaka. Samo u prva četiri dana doznačeno je 4.500 kubika, a djelatnici Hrvatskih šuma užurbano rade u gospodarskoj jedinici Zdenački gaj – Prespinjača gdje ističe osnova krajem godine te je za potrebe nove potrebno hitno ažurirati podatke.

Stradale šume stare i do 80 godina 

Tek kada završe s tom gospodarskom jedinicom radnici će se prebaciti u doznaku u GJ Grubišnopoljska Bilogora, koja je također teško stradala.

"Oluja nije birala već je rušila sve pred sobom nekom čudnom putanjom. Jednako je stradala bukva i hrast lužnjak s time da se lužnjak u većem broju prelomio dok se bukva izvalila. Stradale šume uglavnom su starosti od 70 i 80 godina, no prave podatke ćemo imati tek po završetku doznake", rekao nam je Željko Kirinčić, s kojim smo obišli stradalu sastojinu.

Prema njegovim riječima, već sada možemo sa sigurnošću reći kako će šteta samo u šumariji Grubišno polje prebaciti prvotnu procjenu od 10.000 kubika i biti bliža onoj od 15.000 kubika. Obzirom da šumarija ima godišnji plan sječa oko 57.000 kubičnih metara drvne mase, orkanskim nevremenom stradalo je gotovo 25 posto etata ili planirane sječe. Gledano u kunama, šteta samo u ovoj šumariji premašit će cifru od 6 milijuna. Slično je i na čazmanskom području koje je bilo i u središtu medijske pozornosti zbog posljedica nezapamćenog nevremena.

Tamo je zahvaćeno područje koje obuhvaća sjeveroistok Gospodarske jedinice Čazmanske nizinske šume te zapadni dio Gospodarske jedinice Garjevica uz naselja Bosiljevo, Suhaja i Vučani. U šumariji je izmjereno i evidentirano oko 11.500 kubičnih metara drvne mase, a još se očekuje oko 1.000 kubičnih metara. To je ukupno 24 posto godišnjeg plana sječa što premašuje vrijednost od 5,5 milijuna kuna.

Štete nisu zaobišle niti šumariju Ivanska gdje su zahvaćene šume uz naselja Martinac, Babinac, Berek i Plošćica. Do sada su šumari obilježili i evidentirali oko 5.500 kubičnih metara drvne mase, a očekuje se još 500, što ukupno iznosi 13 posto godišnjeg plana sječa u toj šumariji ili više od 2,5 milijuna kuna štete. Kada sve to zbrojimo na području Uprave šuma Podružnica Bjelovar izmjereno i evidentirano više od 23.000 kubičnih metara stradale drvne mase, s tim da se još očekuje oko 10.000 kubičnih metara tako da ukupna vrijednost stradale drvne mase prelazi 15 milijuna kuna.

Nakon završetka doznake, kreće mukotrpan i opasan posao sanacije oštećenih sastojina, gdje će se probati spasiti što je više moguće drvne mase.

"Radovi u ovakvim uvjetima su vrlo opasni za izmjeru, a pogotovo za daljnji rad šumskih radnika sjekača. Sječa i izrada u šumi, u normalnim uvjetima, ubraja se u grupu najrizičnijih i najopasnijih poslova, a u uvjetima nastalim nakon vjetroloma, predstavlja vrlo veliki izazov i opasnost", govori nam Marijan Bedeković, rukovoditelj Proizvodnog odjela UŠP Bjelovar. 

Među najvećim olujama u novije vrijeme 

Stoga će se, kada krene posao u šumi, voditi računa da sigurnost radnika bude na prvom mjestu. Taj posao, zbog velike opasnosti, ne može se odvijati standardnim načinom rada, temeljenim na normativima, nego će se morati svakom stablu posebno pristupati. Za obavljanje poslova sječe i izrade bit će angažirani iskusni šumski radnici sjekači.

"Dio poslova na sječi i izradi i izvoženju drvnih sortimenata izvršit ćemo specijaliziranim strojevima, harvester i forvarder. Na taj način nastojat će se umanjiti rizik tog opasnog rada". kaže.  

Ovo nije prvi puta da olujno nevrijeme radi štete na području bjelovarske podružnice Hrvatskih šuma. U posljednjih 30 godina bilo je nekoliko razornih oluja, a najveća se dogodila 1999. godine kada je također na području šumarije Čazma stradalo 35 tisuća kubika drvne mase. Iduće veliko nevrijeme haralo je šumarijama Čazma, Ivanska i Veliki Grđevac 2014. godine u kojem je stradalo 15,5 tisuća kubika. Prema tim podacima možemo već sada reći kako je ovogodišnja oluja među najvećima koja je u novije vrijeme pogodila to područje. 

Nažalost, ekstremno vrijeme i vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama na globalnoj razini postaju sve češći i uskoro ćemo morati donijeti nekakve strategije kojima ćemo odrediti kako njihov učinak smanjiti na razumnu granicu.