Nezaobilazan je pratitelj borovih šuma, mora i ljeta, a evo kako izgleda preobrazba cvrčka

Ljeti boravak na moru, uz borovu šumu, prati neizostavno cvrčanje neprimjetnog, a tako glasnog insekta. Radi se o običnom cvrčku (Lyristes plebejus) Cicadae zdepastog tijela veličine 3 cm, široke, kratke glave sa razmaknutim očima i kratkim ticalima (antenama). Volimo ih čuti, ali vidjeti, e to je već malo teže s obzirom da se izgledom izvrsno uklopio s ispucalom korom drveta. 

Kako je to meni uspjelo? Znala sam da otprilike krajem proljeća larve izlaze iz zemlje i da za cvrčanje treba biti temperatura zraka iznad 25 C stepeni. Sve drugo sam saznala uživo, iz prve ruke, tačnije s fotoaparatom u ruci, kada sam primijetila lagano micanje travke.

Prebrazba cvrčka 

Mislila sam da je to samo svlak, stara koža iz koje se presvukao. Ali, kada sam se približila vidjela sam da je to larva koja se penje na travku snažnim prednjim nogama, a zadnjim pričvršćuje pomoću prozirne ljepljive rastezljive smjese što ispušta iz zatka, nalik oho ljepilu. Mora biti da je prilično čvrsta i otporna na vremenske uvjete jer se svlak još dugo zadržava na travci i nakon preobrazbe. Larva cvrčka tada se primirila i zakukuljila.

U zadnjem stadiju potpune preobrazbe dogodilo se lagano podrhtavanje i pucanje skrućene kutikule. To mi je bio najuzbudljivije za vidjeti. Mladi cvrčak lagano je izlazio i postao, ponovno on, samo svježiji. Izlazak je trajao oko dva i pol sata. Kasnije mu je trebalo još vremena da osuši krila i odleti. 

Ljubav na najjače

Mužjaci cvrčka imaju cvrčalo na zatku te kada se mišićima napinju zvučne opne, titranjem nastaje zvuk, za razliku od skakavaca i zrikavaca. Ženka nakon parenja, ostavlja svog glasnog odabranika i pomoću leglice utiskuje jaja na prigodnu grančicu. Nekako u vrijeme izlijeganja mladih, odrasli ugibaju. Znači, vrlo kratko, jednu sezonu cvrčak proživi iznad zemlje, tek da se razmnoži. Podzemni život drugačiji je od onog iznad zemlje. Tu se oni pripremaju tri do četiri godine, buše male tunele lopatastim nogama i sišu sokove korijenja.

Da obični cvrčak nije štetočina potvrdile su nam stručnjakinje iz Instituta za poljoprivredu Poreč. "Ne rade značajne štete, koliko je meni poznato, osim što rade rupe u izbojima gdje polažu jaja, pa to može biti uzrok sušenja izboja", kaže nam dr. sc. Sara Godena dok dipl. ing. poljoprivrede, a Marica Vukmirović ističe da je njegova zvučna prisutnost samo definitivno znak da je vruće, da je ljeto.

Obični cvrčak (Lyristes plebejus) živi posvuda na Sredozemlju.

Kako izgleda preobrazba, pogledajte u videu: