"Inženjer ekosistema": Dvije decenije od povratka dabra u BiH

Sredinom aprila ove godine, navršile su se tačno dvije decenije od kako je evropski dabar (Castor fiber L.) vraćen na prostor Bosne i Hercegovine, čime je naša domovina postala 26. zemlja u Evropi koja je vratila ovu vrstu na nekadašnja staništa.

Njegovom povratku je, kako u svom članku za Lovački list, piše magistar šumarstva Nedim Nogo, prethodila analiza potencijalnih staništa za naseljavanje, a kao najpogodnije stanište za ispuštanje prve familije dabrova u BiH odabrana je rijeka Semešnica kod Donjeg Vakufa.

Put u slobodu

Donirala ih je vlada pokrajine Hessen u Njemačkoj. Bio je to jedan od najznačajnijih događaja za bh. lovstvo, a za nove stanovnike na osam lokaliteta duž ove rijeke izrađene su prihvatne kućice, ustvari imitacija pravih dabrovih kućica, koje su odvojene od prolaza oblicama od johe, vrbe i slično, tako da je dabrovima ostavljeno da sami progrizu put u slobodu.

Godinu dana nakon Semešnice, u aprilu 2006. godine, za naseljavanje dabrova odabrana je rijeka Sokočnica, pritoka Plive na području Općine Šipovo. Dvije decenije kasnije, dabrovi sa ovih rijeka naselili su brojne nove lokacije u Bosni i Hercegovini, a također su se spontano naseljavali iz susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije.

Ova semiakvatična životinjska vrsta i najveći glodar sjeverne zemljine polulopte, iz mnogih evropskih zemalja bio je gotovo istrijebljen isključivo antropogenim uticajem, najčešće radi dobivanja krzna, masti, ulja... Povratak dabra u BiH predstavljao je nastavak pokušaja obnavljanja naših degradiranih i fragmentiranih ekosistema.

Svojstveni "inženjer ekosistema"

Dabar, kao ključna vrsta u riječnim i jezerskim ekosistemima, svojstveni "inženjer ekosistema", te kao jedina životinjska vrsta sposobna da mijenja svoje neposredno okruženje, zaslužuje posebnu pažnju.

Snažni graditelji brana zaslužni za ogromne površine obradivog zemljišta

Treba napomenuti da je doajen bh. šumarstva i lovstva, rahmetli Sead Hadžiabdić, dipl.ing.šum., najzaslužniji za projekat reintrodukcije dabra u Bosnu i Hercegovinu. O kakvom se ljudskom nivou radilo, i kao šumarsko-lovnom ekspertu, ali i kao ljudskom biću, piše Nogo, govori i to da je na obilježavanje jubileja 2011. godine, nakon njegove smrti, pored kolega iz Hessen Forsta iz Njemačke, pristigao i prof.dr. Christian Schwarz-Schilling, nekadašnji Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.

Danas, kada su šumari i lovci, zajedničkim snagama vratili jednu gotovo izgubljenu vrstu za bh. ekosistem, ona se uspješno proširila po većem dijelu Bosne i Hercegovine.

Na prostoru općine Gornji Vakuf, dabar se pojavio uzvodno iz pravca rijeke Vrbas, čime je preplivao približno 40 km, te se nastanio u desnu pritoku Bistričku rijeku, te lijevu pritoku Voljišnicu, naveo je magistar šumarstva, Nezir Čaušević, iz LU "Radovina" Gornji Vakuf, u izjavi za ovaj list.

"U zadnje četiri godine, od 2020. godine pričinjava štete duž obale rijeka. Lokalno stanovništvo je upućivalo zahtjeve za nadoknadu šteta nakon plavljenja radi pravljenja brane. Populacija je stabilna, a staništa su mu pretežno poplavne šume vrbe i crne johe. Stanište je očuvano, bez znatnog antropogenog uticaja, relativno mirno i netaknuto", ocijenio je Čaušević.

Prema riječima magistra šumarstva, Mehe Imamovića iz KJP "Sarajevo-šume", na području Podlipnika u Ilijašu, primijećena je jedna velika i nekoliko manjih brana koje je formirao dabar na rijeci Blatnici. Glavne vrste na kojima je pričinio štete uz obalu rijeke su jela, a zatim crna joha i vrba.

"Za 20 godina u karijeri šumarskog inženjera, ovo je jedan od ljepših prizora koje šumar može doživjeti, a prisustvo dabra znak je da je šumski ekosistem izrazito očuvan. Hrane na prostoru Podlipnika ima u izobilju, a prije svega, također i neophodan mir", kazao je Imamović.