Deforestacija Amazone bilježi dramatičan skok u 2025.

U maju 2025. deforestacija u amazonskoj prašumi porasla je za čak 92% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Riječ je o ukupno 960 kvadratna kilometra što ekvivalentno znači da je svakoga dana nestajalo više od 30 kvadratnih kilometara, površine usporedive s gradovima srednje veličine, prenosi Mongabay.

Ovaj nagli porast dolazi u trenutku kada Brazil, zemlja koja u najvećoj mjeri dijeli odgovornost za očuvanje Amazone, pokušava uvjeriti međunarodnu zajednicu u svoju predanost borbi protiv klimatskih promjena.

Podaci još alarmantniji

Još je alarmantniji podatak da se u razdoblju od januara do juna 2025. deforestacija povećala za 27% u poređenju s istim razdobljem 2024. godine. Time su dostignuti najviši nivoi uništavanja šuma zabilježeni od 2023., što upućuje na trend koji se ne može objasniti slučajnim oscilacijama ili sezonskim varijacijama.

Stručnjaci upozoravaju da je u pitanju sistemski problem, dodatno pogoršan organiziranim kriminalom, slabim provođenjem zakona i političkim pritiscima na korištenje zemljišta u svrhu poljoprivrede i stočarstva.

Jedan od najzabrinjavajućih elemenata ovogodišnjih podataka jest činjenica da se čak 51% deforestacije odvilo na područjima koja su neposredno prije bila zahvaćena požarima. To je najveći udio ikada zabilježen.

Za usporedbu, u razdoblju od 2016. do 2022. taj je omjer iznosio tek 6,6%, dok je u maju 2024. porastao na 21%. Sadašnji skok jasno pokazuje da se požari sve češće koriste kao sredstvo za ilegalno krčenje šume. Prema istraživačima, iza toga stoje organizirane kriminalne grupe koje požarima "pripremaju teren" za kasnije zauzimanje i pretvaranje zemljišta u pašnjake ili poljoprivredne površine.

Brazil se stoga našao u nezavidnoj poziciji. S jedne strane, predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva i njegova administracija obećali su smanjiti deforestaciju i vratiti povjerenje međunarodnih partnera nakon godina kontroverznih politika bivše vlasti. S druge strane, svježi podaci pokazuju da borba protiv ilegalnih požara i krčenja šume izmiče kontroli.

Poseban izazov predstavlja činjenica da će u novembru 2025. upravo Brazil biti domaćin klimatskog summita COP30 u gradu Belém, smještenom u srcu Amazone. Za zemlju koja nastoji sebe predstaviti kao globalnog lidera u zaštiti okoliša, ovakve brojke ozbiljno narušavaju kredibilitet.

Ekološki aktivisti, upozoravaju da se Amazona približava tzv. tački preokreta, trenutku kada bi degradacija šumskog ekosistema mogla postati nepovratna. Ako se gubitak šuma nastavi ovim tempom, ogromne površine Amazone mogle bi se pretvoriti u savanu, čime bi nestao ključni regulator svjetske klime.

Naučnici sa Univerziteta sv. Katarine u Brazilu su procijenili da će 10 od 47 posto sadašnje površine Amazonije biti suočeno s tim problemima do 2050. , a svoje su reultate objavili u časopisu Nature.

Amazona danas pohranjuje oko 150 milijardi tona ugljika i proizvodi 20 posto svjetskog kisika. Njeno urušavanje imalo bi globalne posljedice koje bi osjetili milioni ljudi – od poljoprivrednih prinosa u Južnoj Americi do ekstremnih vremenskih obrazaca u Evropi i Aziji.

Stroži propisi o uvozu proizvoda

Međunarodna zajednica prati situaciju s rastućom zabrinutošću. Evropska unija i pojedine države već su uvele strože propise o uvozu proizvoda povezanih s deforestacijom, poput govedine i soje. No, bez jasne političke volje unutar Brazila, teško je očekivati promjene samo pritiskom izvana.

Aktivisti stoga pozivaju na jačanje lokalnih institucija, bolje finansiranje inspekcija i veće uključivanje domorodačkih zajednica koje su tradicionalno najpouzdaniji čuvari Amazone.

Podaci za 2025. jasno su upozorenje da se Amazona nalazi u jednoj od svojih najkritičnijih faza, a odluke koje će brazilske vlasti donijeti u narednim mjesecima mogle bi odrediti hoće li najveća svjetska prašuma preživjeti ili će ući u spiralu nepovratnog gubitka.