Borov četinjak se intenzivno širi bh. šumama

Borov četnjak, Thaumetopoea pityocampa, prirodni je štetnik Mediterana i desetljećima je bio prisutan u zemljama Sredozemlja. Međutim, zbog izraženih klimatskih promjena, uključujući blage zime bez snijega i niskih temperatura, njegovo širenje prema kontinentalnim područjima postaje sve očitije.

Na području Bosne i Hercegovine, štetočina se posljednjih dvije-tri godine intenzivno širi s područja Tomislavgrada i Livna prema Bosanskom Grahovu, Drvaru, Glamoču i Kupresu.

Prijetnja šumama

Njegov prodor u dublje kontinentalne dijelove prijeti stabilnosti i dovodi do narušavanja zdravstvenog stanja sastojina, posebno na rubnim područjima prirodne rasprostranjenosti borovih šuma, saopćili su iz Vlade Kantona 10.

"Na prvi pogled, male bijele nakupine na krošnjama borova djeluju bezazleno. Međutim, iza njih se krije ozbiljan problem za naše šume - borov četnjak gnjezdar. Ovaj insekt, poznat i kao borov prelac, ozbiljno ugrožava zdravlje šuma, posebno na toplijim područjima, gdje mu povoljne zimske temperature omogućuju širenje", pojasnili su iz ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres.

Iz tog razloga, ovo Šumsko-gospodarsko društvo, u saradnji s predstavnicima Uprave za šumarstvo i Kantonalne šumarske inspekcije, započelo je izradu integralnog plana suzbijanja borovog četnjaka na području Kantona 10. Njime bi se trebale uspostaviti koordinirane mjere za suzbijanje štetnika uz primjenu naučno utemeljenih metoda. Dugoročno, cilj je očuvati šumski fond kroz sadnju otpornijih mješovitih sastojina koje će bolje odolijevati prijetnjama klimatskih promjena.

Borov četnjak je vrsta leptira čije gusjenice uzrokuju ozbiljna oštećenja borova, posebno crnog, alepskog i brucijskog. Njegov napad najlakše je prepoznati u proljeće, kada se duge kolone dlakavih gusjenica kreću u "četama" tražeći hranu.

Jedna gusjenica dnevno pojede oko 20 iglica

Gusjenice se tokom dana zadržavaju u gnijezdu, gdje ih može biti i do 800. Svaka dnevno pojede oko 20 iglica, a nakon što unište iglice s jednog izbojka, prelaze na druge dijelove krošnje.

"Starija stabla obično prežive, ali mladi borovi mogu se osušiti. Osim što štete drveću, gusjenice predstavljaju opasnost i za ljude i životinje – njihove dlačice mogu izazvati alergijske reakcije poput svrbeža, osipa i otežanog disanja. Stoga je izbjegavanje kontakta s gnijezdima i gusjenicama od ključne važnosti", ističu iz kupreškog šumskog društva, koje već više od 20 godina provodi mehaničke mjere za njegovo suzbijanje.

Ove metode uključuju uklanjanje gnijezda pomoću dugih makaza ili specijaliziranih alata, nakon čega se gnijezda spaljuju kako bi se spriječilo daljnje širenje. Iako učinkovite, ove metode zahtijevaju oprez zbog alergogenih dlačica gusjenica.