Zbog visokih temperatura izdate preporuke o klanju kurbana

U islamskom svijetu danas se obilježava jedan od najznačajnijih praznika, Kurban-bajram. Riječ je o blagdanu koji nosi snažne poruke požrtvovnosti i vjere, a između ostalog, obilježava se i prinošenjem kurbana - žrtve, na našem području uglavnom ovce ili krave.

S ciljem očuvanja zdravlja, zaštite potrošača i okoliša, te osiguranja sanitarno-higijenskih i veterinarskih uslova, uoči praznika su zavodi i instituti, izdali preporuke građanima.

Povećan rizik od kvarenja mesa

U toku ljetnih mjeseci, kada se Kurban-bajram poklapa s visokim temperaturama, povećava se rizik od brzog kvarenja mesa, razvoja patogenih mikroorganizama i trovanja hranom, upozorili su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ). Stoga je od ključne važnosti primijeniti stroge mjere higijene i pravilnog klanja, obrade, skladištenja i rukovanja s mesom.

Iz INZ-a podsjećaju da životinje moraju biti klinički zdrave, s potvrdom o zdravstvenom stanju izdatom od strane nadležne veterinarske službe.

"Klanje se treba obavljati u za to predviđenim objektima, ovlaštene klaonice, ili u slučaju kućnog klanja, na mjestu koje zadovoljava minimalne higijenske uslove. Klanje treba izvršiti što ranije ujutro dok su temperature niže", naveli su.

Osobe koje kolju životinje treba da imaju osnovnu edukaciju iz oblasti higijene, zaštite zdravlja i humane prakse prema životinjama. Noževi i ostali alati moraju biti čisti i dezinfikovani. Ruke radnika i radne površine treba redovno prati i dezinfikovati.

"Krv treba sakupiti u posebne kontejnere ili jame za otpad, a iznutrice se odmah vizualno pregledaju i, ako su promijenjene, uklanjaju se uz uputstvo veterinara. Mora postojati pristup dovoljnim količinama pitke vode za pranje ruku, alata i mesa", dodaju, uz napomenu da se klanje obavlja u zaštitnoj odjeći (kecelja, rukavice, čizme) koja se redovno pere i dezinfikuje.

Postupanje s mesom

Meso se odmah nakon klanja treba ostaviti u prozračnom i sjenovitom mjestu da se ohladiti na što nižu temperaturu kako bi se spriječilo razmnožavanje mikroorganizama. Meso ne smije dolaziti u kontakt s prljavim površinama ili neopranim rukama.

"Poželjno je meso raširiti u tankom sloju i držati u hladu, pod improviziranim šatorom ili natkrivenim prostorom uz stalno provjetravanje, te izbjegavati izlaganje mesa suncu. Koristiti metalne rešetke, čiste stolove ili palete – nikako stavljati direktno na tlo. Meso pokriti gazom ili prozračnom tkaninom da se spriječi kontakt s insektima", savjetuju iz Instituta.

Preporučuju i da se izbjegava pakovanje mesa u zatvorene plastične vreće odmah nakon klanja jer one zadržavaju vlagu, povišenu temperaturu i ubrzavaju kvarenje.

Skladištenje i distribucija

Meso treba skladištiti u frižiderima na temperaturama ispod 4°C, a ako se zamrzava na -18°C ili niže. Ukoliko se distribuira, onda to treba biti u čistim, prehrambeno sigurnim posudama ili kesama.

"Prilikom dijeljenja mesa važno je koristiti rashladne torbe, kontejnere, frižidere ili vozila s hlađenjem, kako bi se održao 'hladni lanac' termički kontrolisani ambijent. Dijeljenje mesa treba obaviti što prije, idealno u roku od nekoliko sati", navode iz INZ-a.

Zbrinjavanje animalnog otpada

Koža, iznutrice, krv, kosti i drugi otpaci moraju se zbrinuti na način koji ne ugrožava javno zdravlje i životnu sredinu. To je moguće učiniti kroz ovlaštene službe za prikupljanje i zbrinjavanje animalnog otpada, ili na propisani način u ovlaštenim objektima-klaonicama.

Također, može se izvršiti i zakopavanjem na mjestima udaljenim od vodotokova i bunara, uz poštivanje minimalne dubine i pokrivanje vapnom (krečom).

Strogo je zabranjeno bacanje ostataka u kontejnere za komunalni otpad, kao i ispuštanje krvi ili otpadnih voda iz klanja u kanalizaciju ili vodotoke.

Iz INZ-a upozoravaju da visoke temperature i nepravilno rukovanje znače i rizik od bakterijske kontaminacije mesa (Salmonella, E.coli, Clostridium) te je važno ne konzumirati meso koje ima neugodan miris, promijenjenu boju ili teksture.