Pretraga tekstova
Zrnastu stočnu hranu treba sitniti da bi je životinje što lakše svarile i tako iskoristile hranjive tvari iz unutrašnjosti zrna. Stručnjaci naglašavaju da se to naročito preporučuje u tovu svinja.
Kako objašnjava diplomirani inženjer stočarstva Bilal Tajić, zrnastu stočnu hranu treba sitniti da bi je stoka što bolje iskoristila. Prema njegovim riječima, to je preporučljivo, jer sokovi kanala, koji vare hranu, ne mogu probiti tvrdu ljušturu na čitavom zrnu, pa zbog toga unutrašnjost zrna često ostaje neiskorištena. Zato nerijetko možemo vidjeti da pojedina grla izbacuju u balezi cijela, odnosno nesvarena zrna žitarica.
Tajić napominje da je sitnjenje zrnevlja obavezno u ishrani svinja, jer one halapljivo jedu i zubima neznatno ili gotovo nikako ne usitnjavaju hranu. Zato stočari ovim životinjama moraju davati usitnjeno zrno, to jest prekrupu. Kada je riječ o govedima i ovcama, sitnjenje zrnevlja može biti nešto grublje, jer te domaće životinje hranu preživaju.
Ostaloj stoci, a naročito živini, zrnevlje ne treba sitniti, već im se, naprotiv, daje cijelo zrno. Izuzetak su kukuruz, ječam, raž i sjemenke leptirastog bilja. Ta zrnevlja su vanredno tvrda, pa premda u želucu nabubre, potrebno ih je predhodno "ujarmiti" i tek onda davati stoci.
Foto: clay53012/Flickr
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Stočna hrana Žitarice Bilal Tajić Zrnasta hrana
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.