Sadržaj hranjivih tvari u ovom hranjivu je dosta varijabilan, što zavisi od sorte i uslova pod kojima se proizvodnja odvija.
Kada je riječ o ishrani stoke, kukuruz je najvažniji i najviše korišten. Međutim, u zavisnosti od cijene kukuruza i ostalih proteinskih i energetskih hranjiva, kao i sintetičkih aminokiselina, u ishranu se uključuju i ječam i pšenica. Međutim, u posljednjih 15 godina u proizvodnji se sve više širi tritikale, koji je dobijen križanjem pšenice i raži.
Tritikale je u svijetu poznat više od jednog stoljeća, ali na većim se površinama počinje uzgajati tek od 60-tih godina prošlog stoljeća. Uzgaja se u sjevernim krajevima, u kojima ne uspijeva kukuruz, kao i na slabijim, kiselim zemljištima i u ekstremnim klimatskim uslovima, gdje daje prinose koji nadmašuju prinose raži. Ipak, uzgajanje ove kulture do sada se nije značajno proširilo.
Optimalni rok sjetve tritikale je prva polovina oktobra. Detalje potražite ovdje.
Sadržaj hranjivih tvari u ovom hranjivu je dosta varijabilan, što zavisi od sorte i uslova pod kojima se proizvodnja odvija. "U usporedbi sa kukuruzom, tritikale sadrži više proteina i sirovih vlakana, a manje ulja, te zbog toga ima manju energetsku vrijednost. U uspredbi sa pšenicom, sadžaj proteina i masti je približno isti, ali je sdaržaj energije manji, što ukazuje na izmijenjen ugljikohidratni sastav", objašnjava savjetodavka Gordana Olajić.
Tabela 1. Usporedni sastav i hranjiva vrijednost kukuruza, ječma i pšenice
SASTAV |
KUKURUZ |
PŠENICA |
JEČAM |
TRITIKALE |
Sirovi proteini |
8,5 |
12,6 |
10,0 |
11,6-15,4 |
Sirova vlakna |
1,5 |
2,6 |
4,4 |
2,5-4,5 |
Mast |
3,6 |
1,6 |
2,0 |
1,0-2,0 |
Lizin |
0,25 |
0,25 |
0,37 |
0,39-0,40 |
Metionin+cistin |
0,39 |
0,40 |
0,42 |
0,40-0,55 |
Probavljiva energijaMJ/kg |
14,7 |
14,2 |
12,6 |
13,0-13,5 |
Fosfor |
0,28 |
0,37 |
0,35 |
0,40 |
Iskoristivi fosfor |
0,05 |
0,18 |
0,17 |
0,19-0,22 |
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica