Tehnološka revolucija u srcu Vlašića: Robot za mužu i dušeci za krave na savremenoj farmi

U srcu planine Vlašić, na nadmorskoj visini od 1.100 metara, izgrađen je savremeni štalski objekat za muzne krave, po evropskim standardima. Iza investicije stoji Jovo Vujinović koji je svoju farmu u mjestu Šišava, nadomak poznatog skijališta Babanovac, opremio i modernim robotom za mužu, a prostor za ležanje upotpunio gumenim dušecima.

"Kompletan objekat smo radili namjenski, kapacitet je 70 muznih grla, sve je u biti novo. Imamo trenutno 39 muznih krava, a ukupno 59 grla sa podmlatkom, junadima i teladima. Sada je u planu nabavka junica", kaže Vujinović na početku našeg razgovora.

Može se reći da je ovo prava mala revolucija u domaćem stočarstvu, uzmemo li u obzir da je ovo, tek drugi robot koji je stavljen u funkciju na jednoj farmi u Federaciji BiH, jer jedan već postoji na farmi u Tomislavgradu. Također i "Morena" u Posušju kupila je robote ali oni još nisu u funkciji.

Planinski 'šmek', kao na Alpama

No, vlašićka farma krava je primjer uspješne poljoprivredne prakse u zahtjevnim planinskim uslovima, gdje je tehnologija spojena s tradicijom i teškim uslovima planinskog života. Poljoprivredni obrt "Vujinović" registriran je 2022. godine, a preteča mu je mala štala u kojoj se ranije proizvodnjom bavio Jovin brat, sve dok se ovaj 42-godišnjak nije "zaljubio" u stočarstvo.

"Krenulo je nekako spontano, 2013. smo napravili malu štalu, taj objekat će se sada koristiti za krave koje su u suhostaju. Imamo oko 55 hektara svoje zemlje u komadu, dobar dio nje se može i prodati, međutim, bilo bi šteta ne iskoristiti je baveći se ovim", kaže nam, pojašnjavajući kako je s vremenom počeo povećavati broj grla i shvatio da ga ovaj posao ustvari odmara, za razliku od građevine i ugostiteljstva, odnosno turizma, jer ima i apartmane za rentanje, "ali čini mi se da je, sada kada se sve složilo, ljepše raditi sa životinjama."

Područje planine Vlašić karakteriše izrazita ruralnost, s velikom nadmorskom visinom i otežanim životnim uslovima, pa razvoj predstavlja veliki iskorak i rijetkost čak i u mnogo razvijenijim regijama, kaže dipl.ing. Zoran Karadžić, viši stručni saradnik za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srednjobosanskog kantona, koji ne krije zadovoljstvo što se baš Travnik upisao među prve regije u FBiH u koje je stigao robot za mužu. Ističe kako se krave hrane prirodnim planinskim travama, koje su bogate ljekovitim i aromatičnim biljkama.

"Takva ishrana, daje mlijeku viši sadržaj proteina i masti, bolji okus i miris odnosno prepoznatljiv planinski 'šmek', te prirodne vitamine i minerale koji poboljšavaju nutritivnu vrijednost mlijeka", dodaje Karadžić.

Zbog trajanja vegetacije, oko četiri - pet mjeseci, ovdje imaju samo jedno košenje i tu travu vakumiraju. Tako se u biti, kompletna površina kojom raspolaže Vujinović koristi za ispašu, posije košenja.

"Planirano je nešto kao u Alpama, objekat će biti otvorenog tipa, one će izlaziti na pašu, dolaziti na mužu, jer robot radi 24 sata. Imat će također obrok na jaslama, na hranidbenom hodniku. Dok traje vegetacija bit će u tom sistemu slobodnog hoda. One svakako nisu na vezu", pojašnjava nam ovaj travnički farmer.

Prostrani objekat s gumenim dušecima

Tokom 2024. godine, proizveli su 180.000 litara mlijeka, koje otkupljuje firma "Poljorad" Turbe, jedan od vodećih otkupljivača i prerađivača mlijeka u ovom dijelu BiH. Ulaganje u robot za mužu nije bila samo tehnološka nadogradnja, već nužan odgovor na realne izazove s kojima se suočavaju poljoprivrednici - nedostatak radne snage, osipanje ruralnog stanovništva i nezainteresovanost mladih poljoprivrednom proizvodnjom.

"Kada smo nabavili traktore i mašine, vidjeli smo da će nam kada povećamo broj grla, trebati i radnici. Radna snaga kod nas je - ili je nema ili neće ili je nekvalitetna, pogotovo za mužnju i onda sam napravio plan koji sam zaokružio s nabavkom robota", priča Jovo.

Farma je tehnički i funkcionalno opremljena po svim principima moderne stočarske prakse. "Objekat ima odličan protok zraka, adekvatnu drenažu i termoizolaciju, a posebna pažnja posvećena je infrastrukturi koja olakšava svakodnevni rad i povećava produktivnost", opisuje nam Karadžić, nabrajajući - hranidbeni hodnik i hodnik za izđubravanje, silo-trenč kapaciteta 350 m³, laguna za stajnjak, robot za mužu, laktofriz zapremine 3.800 litara te dizel agregat snage 22 kW za sigurno napajanje električnih sistema u slučaju nestanka struje.

Prostor za smještaj životinja je prostran i udoban, ležanje je na gumenim dušecima, a krave imaju stalni pristup automatskim pojilicama s vodom. Sve je osmišljeno s ciljem da se smanji stres, izbjegnu povrede i omogući kravi da u svakom trenutku ispoljava prirodno ponašanje.

Kredit Razvojne banke

Na konstataciju da je riječ o velikim ulaganjima za relativno mladog poljoprivrednika, Vujinović odgovara da je planski investirao. Podigao je kredit i krenuo u realizaciju i sve uspješno privodi kraju. "Imao sam samo kreditna i vlastita sredstva i pozajmicu 'Poljorada' koju sam vratio", dodaje.

Naime, obrt "Vujinović" je u sistemu PDV-a, što im je dalo i mogućnost dobijanja kredita od Razvojne banke FBiH koja posluje u saradnji sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a struktura finansiranja podrazumijeva: 50% iznos kroz kredit, 35% poticaj (nepovratna sredstva) i 15% vlastito učešće. Kredit sa rokom otplate od 7 godina, uz grace period od 24 mjeseca, je Vujinoviću omogućio da se pokrene i poveća, tj. stabilizuje proizvodnju prije početka otplate glavnice.

"Imamo još godinu grejs perioda, ali naravno da se od ovog posla može živjeti, čovjek se ne može rasipati, radi se 24 sata. Naravno, ne bi se išlo u ovaj projekat da se nije matematike napravila", poručuje Jovo.

Prvi M²erlin u FBiH

Inače, na ovoj farmi je instaliran robot komercijalnog naziva M²erlin, nabavljen preko kompanije Sano. Radi se o sedmoj generaciji robota za mužu, sa više od dvije decenije iskustva u razvoju ovakvih rješenja. Spada u grupu najsavremenijih sistema za mužnju krava, a njegova glavna svrha nije samo automatizacija, nego i kontinuirani nadzor zdravlja krava i kvalitete mlijeka.

M²erlin muze krave kod Radića: "Zamijenio je četiri radnika"

"On će omogućiti povećanje proizvodnje, smanjenje troškova i bolju kontrolu zdravlja stada, sve putem automatizacije i preciznih podataka. U ovakvim uslovima, tehnologija nije luksuz, već uslov opstanka", zaključuje Karadžić uz nadu da će ovakvi primjeri ohrabriti i druge da ostanu u svom zavičaju, da prepoznaju potencijal koji selo i zemlja nose, i da se usude graditi svoju budućnost tamo gdje su im korijeni.

U realizaciji projekta dijelom su učestvovali i Općina Travnik te kantonalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.