Odgoj odnosno tov rano odlučene janjadi može se provesti u široj proizvodnoj praksi na dva načina. Evo nekoliko detalja.
Odbićem janjadi od majke 24 sata nakon rođenje, odnosno odmah po posisanom kolostrumu jedan je od načina ranog odlučivanja. Za ovakav tov postoje recepture zamjene za majčino mlijeko koje se daju u tečnom stanju putem cucli. Ovim postupkom potrebno je odgajati janjad do težine žive vage od preko 10 kilograma, a nakon toga tove se klasičnim janjećim koncentratom.
Drugi način je odbiće janjadi od majke u dobi od 14, 21 ili 28 dana starosti, kada se tove na suhom obroku određenog sastava. On je posebno interesantan zbog jednostavnosti u realizaciji u masovnom tovu, gdje nije potrebno vršiti posebna ulaganja u izgradnju novih objekata i nabavku skupe opreme. Gospodarenje ovcama gdje se grla muzu daju dobre izglede da se uspješno realizuje odgoj odbijene janjadi u dobu od tri do četiri sedmice, što je i predmet ovog tehnološkog postupka.
Tokom janjenja treba formirati grupe janjadi i ovaca po starosti, ukoliko to dozvoljava postojeća organizacija rada. Grupama janjadi starosti od 15 dana davati poseban koncentrat, u zasebnom boksu u koji ulaze bez majki i po želji se ponovo vraćaju majkama radi sisanja. U ovoj dobi mladi počnu konzumirati koncentrat u praškastom obliku.
Sastav koncentrirane smijese za fazu I (%) |
|
---|---|
Kukuruzno brašno |
51,5 |
Lucerkino brašno |
17 |
Sojina sačma |
21 |
Riblje brašno |
6 |
VAM |
2 |
Kreda |
1 |
So |
1 |
Koštano brašno |
0,5 |
Davanje koncentrata u fazi privikavanja janjadi treba izvršiti u malim koritima, odnosno dovoljno je jedno korito dužine 2 metra na 20 mladih. Ukoliko se ne raspolaže sa odgovarajućim hranilicama i vodopojilištima, potrebno ih je napraviti, najbolje od drveta ili metala. S obzirom na to da njihova izrada može predstavljati trošak za farmera, najlakše je napraviti limena korita širine 25 i dubine 15 cm u dužini 2 metra. Postavljaju se na nogare visine 20 cm, a iznad se stavi metalna šipka (u visini 15 cm) kako bi spriječila ulaženje nogama. Sa strana se fiksira po jedna duža šipka koja se ubada u zemlju kako bi spriječila prevrtanje korita.
Za 100 janjadi dovoljno je šest korita (pet za koncentrat i jedno za vodu), koja se dopunjuju s pražnjenjem, a svako nekoliko dana treba ih čistiti od ostatka balege ili drugih primjesa. Voda mora biti stalno prisutna.
Potreban prostor za smještaj janjadi u tovu je 0,4 m2 po grlu. Držanje organizirati u grupama od po 100 komada, kako bi se izbjeglo nagomilavanje. Također, nužno je osigurati i prostirku, po mogućnosti piljevinu od 0,5 kg dnevno po grlu, osim ako je rešetkasti pod onda ona nije potrebna.
Odbijanje janjadi od majke izvršit će se u periodu tri do četiri sedmice. Njihova prosječna porodna težina iznosu tri kilograma. Dnevni prirast do odbića je 220 grama, što ukupno za 21 dan iznosu 7,8 kilograma.
Preporuka je da se što teža janjad odlučuju, odnosno s majkom će ostati i dalje ona koja nisu dostigla željenu težinu. Ovo treba koristiti i kao jedan od metoda u selekciji postojeće populacije ovaca. Ona koja su odlučena držat će se na ranije navedenom koncentratu 35 dana uz stalno prisustvo vode (faza I). Potrošnja koncentrata u ovoj fazi iznosit će 3,2 kilograma za kilogram prirasta. Dnevni prirast kretat će se u prosjeku oko 180 grama. Prema tome, janje sa 7,8 kg žive vage nakon 35 dana postići će težinu od 14,1 kg uz utrošak koncentrata od oko 20,16 kg po grlu.
U drugoj fazi tova koja će trajati naredna dva mjeseca treba osigurati energetski manje vrijedan koncentrat u granuliranom obliku.
Sastav koncentrirane smijese za II fazu (%) |
|
---|---|
Kukuruzno brašno |
51,5 |
Lucerkino brašno |
22 |
Sojina sačma |
22 |
VAM |
2 |
Kreda |
1 |
So |
1 |
Koštano brašno |
0,5 |
Potrošnja u II fazi će u prosjeku iznositi oko 4,8 kg za jedan kilogram prirasta, a dnevni prirast će se kretati oko 220 grama. Završna težina janjadi trebala bi biti oko 27,3 kg uz utrošak koncentrata od 63,36 kg. I u ovoj fazi ne smije se prekidati davanje koncentrata i vode.
Napomenimo još da će se u prvoj sedmici privikavanja pojaviti stagnacija u prirastima, a kod neke janjadi i opadanje tjelesne težine. Međutim, to je jedini način da se životinje priviknu na novi izvor hrane.
Otpornost parazita na lijekove veliki je izazov za zdravlje ovaca - šta činiti?
Pojava proljeva kod janjadi je česta pojava u prijelaznim periodima ishrane. Najčešći uzročnici su patogene bakterije. Pojava mišićne distrofije janjadi je posljedica nedostatka vitamina E u hrani i nekih mikroelemenata. Ona napada najčešće mlada grla u dobi dvije do tri sedmice starosti.
Izvor: "Kalendar poljoprivrednih radova"
Tagovi
Autorica