Svinjogojci u Republici Srpskoj ponovo mogu useliti grla u opustošene farme

Uzgajivači svinja kojima su lani, uslijed izbijanja afričke svinjske kuge, ostali bez stočnog fonda, mogu započeti proces zanavljanja proizvodnje. Pravilnik o biosigurnosnim mjerama u Republici Srpskoj jučer je stupio na snagu.

Svrha ovog propisa je sprečavanje unosa patogena na farmu, kako bi se onemogućila zaraza.

Većina će obnoviti proizvodnju

Prema riječima predsjednik Udruženja svinjara Republike Srpske, Miše Maljčića, oko 800 domaćinstava, kako velikih farmi tako i malih uzgajivača, su imali zarazu u svojim objektima.

"Oni željno iščekuju da počnu sa radom", rekao nam je Maljčić.

Koje mjere se moraju provesti za zasnivanje svinjogojske proizvodnje?

Specifičnost je da se u BiH, ovom proizvodnjom, većinom bave mala domaćinstva, koji su držali svinje za sebe u improviziranim objektima gdje je omogućen kontakt s okolinom, a time je i veća mogućnost zaraze. U zatvorenim i većim farmama, namjenski napravljenim za taj uzgoj i izolovanim od okoline, mjere će biti lakše uvesti i održavati.

"Vrlo je teško napraviti generalnu definiciju za sve, jer nemaju svi iste uslove. Međutim, 99 posto njih planira obnavljanje proizvodnje", kaže predsjednik svinjara.

Cijene svinja

Previđanja su da će od maja biti deficit tovljenik i da će rasti cijene. Trenutne cijene svinja za uzgoj, prema njegovim riječima kreću od 800 maraka pa do 1.800 KM.

"Sve zavisi šta se kupuje, domaća je povoljnija, ali je bez posebnih genetskih potencijala da bi bila konkurentna visokokvalitetnoj nazimici sa pedigreom, papirima, rodovnikom koja je skuplja. Uzgajivači će se opredijeliti za ono što sebi mogu finansijski priuštiti", kaže Maljčić.

Zbog afričke kuge svinja u Republici Srpskoj eutanazirano je oko 50.000 grla. Šteta od ove bolesti iznosi oko 25 miliona KM.