Jasmina Kostić i Vojislav Nićiforović su zajedno sa svojom decom stresni život u Beogradu zamenili preseljenjem u selo Kriva Reka gde se bave uzgojem alpskih koza i akvaponikom.
Kada im se rodilo peto dete, Jasmina Kostić i Vojislav Nićiforović su brz i stresan beogradski život, zamenili mnogo mirnijim. Zajedno sa decom su se preselili u čajetinsko selo Kriva Reka. Oni su sada u misiji stvaranja samoodrživog gazdinstva i nastavka porodične tradicije gajenja alpskih koza čime su se bavili Vojislavljevi roditelji.
Kako prenosi RTS, zbog kvaliteta i velike tražnje kozijeg sira koji proizvodi njena svekrva, Jasmina Kostić je razmišljala o prelasku iz Beograda u Krivu Reku. Da to i učine oni su odlučili su kada je Jasmina prošlog leta po peti put zatrudnela. Prema njenim rečima, poljoprivredi treba vremena, a oni su na selu tek godinu dana. Jasmina napominje da posao ne ide onako brzo kao što su mislili, ali opet ide nekim svojim putem, odnosno u pravcu u koji su zacrtali.
Njihove dve ćerke ostale su u Beogradu zbog škole, dok su dvojica dečaka krenula u školu i vrtić u selu. Najmlađi sin Vuk i dalje samo prati mamu i tatu u proširivanju babinog i dedinog gazdinstva. Pored pedesetak alpskih koza, ovi domaćini gaje piliće i svinje mangulice. Sagradili su mlekara, nastojeći da osim na kućnom pragu, u Užicu i Beogradu, sir plasiraju i na Zlatiboru.
Jasmina je bila uspešan projekat menadžer u Beogradu. Vojislav je radio u inostranstvu. Cilj im je da stvore samoodrživo domaćinstvo na kojem će proizvesti dovoljno hrane za sopstvene potrebe i životinje, kao i potrebnu energiju, oslanjajući se na nauku. Vojislav naglašava da je video sve što je dobro i što je loše i u Evropi, i na istoku i na zapadu. On sada sa Jasminom pokušava da napravi neku njihovu priču, da pokupe sve što je dobro, što su videli, kao što je akvaponija. To je sistem u kojem ribu gaje u bazenima. Riba hrani biljku, a biljka prečišćava vodu i vraća čistu vodu ribi, dok kao završni proizvod imaju plod biljke i ribu koja raste u ekološki čistoj sredini.
Nedavno su nabavili i plastenik za akvaponiju. Plan im je da ga za funkciju osposobe do kraja 2019. godine. Jasmina u međuvremenu dogovara i aktivnosti čajetinskog Saveza seoskih žena u čiji rad se uključila. Ona ističe da je to zapravo ona doza menadžmenta koja joj prija i koja nije toliko stresna. Ona objašnjava da je od tog velikog stresa pobegla, a aktivnost u udruženju je način da svojim znanjem i energijom doprinese zajednici.
Planova ima mnogo, a Jasmina smatra da će kroz udruženje lakše plasirati svoje proizvode, ostvariti redovne prihode i sopstvenim primerom pokazati drugima da selo poput Krive Reke može da bude mirna luka i za mlade bračne parove.
Povezana stočna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor