Stočarstvo u BiH: Koliko imamo goveda, ovaca, koza i svinja?

Ukupni stočni fond u Bosni i Hercegovini lani je brojio oko dva miliona grla. Od toga je 1.058.493 ovaca, 444.167 svinja, 389.445 goveda i 61.772 koza, pokazuju podaci Godišnjeg izvještaja iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za 2024. godinu.

Brojno stanje svih vrsta stoke, osim koza, neznatno je povećano u odnosu na godinu ranije.

Evo uporednih podataka koje je na osnovu raspoloživih statističkih podataka i podataka nadležnih entitetskih ministarstava za poljoprivredu sumiralo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH:

Proizvodnja mlijeka

Broj muznih krava tokom 2024. godine je iznosio 177.120 grla što je neznatno manje i to 1% u odnosu na brojno stanje iz prethodne godine. Tako je u FBiH u muži za proizvodnji sirovog mlijeka lani bilo 96.842, a u RS 77.233 krave.

Ukupna količina namuženog sirovog mlijeka u BiH tokom 2024. godine je iznosila 605 miliona litara i manja je za 5% u poređenju sa količinom iz prethodne godine iako su proizvodnja sirovog ovčijeg i kozijeg mlijeka ostale na nivou kao i prethodne godine. Sirovo kravlje mlijeko je zabilježilo pad proizvodnje od 5%.

U Federaciji BiH je u 2024. godini proizvedeno 313.754.000 litara sirovog mlijeka što je 1% više nego prethodne godine. Proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka je iznosila 297.358.000 litara i neznatno je za 1% veća, ovčijeg mlijeka 11.350.000 litara i veća je za 4%, i kozijeg mlijeka 5.046.000 litara i veća je za 6%.

U Republici Srpskoj je proizvedeno 285.000.000 litara sirovog mlijeka od čega kravljeg 281.600.000 litara, kozjeg mlijeka 2.900.000 litara i ovčijeg mlijeka 500.000 litara. U poređenju sa prethodnom godinom značajno smanjenje u proizvodnji sirovog mlijeka je zabilježeno kod kozijeg mlijeka i to za 19% i sirovog ovčijeg mlijeka za 13%. Proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka je ostala na skoro istom nivou proizvodnje kao i prethodne godine od 281,6 miliona litara.

U Brčko Distriktu je proizvedeno 6,2 miliona litara sirovog mlijeka od čega 5.750.000 litara kravljeg mlijeka, 108.000 litara ovčijeg mlijeka i 27.000 litara kozjeg mlijeka. Proizvodnja sirovog kozijeg mlijeka je zabilježilo povećanje za 8%, ovčijeg mlijeka za 3%, dok je proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka manja za 3% u odnosu na proizvodnju iz prethodne godine.

U prosjeku 40-45% sirovog kravljeg mlijeka otkupe mljekare, dok značajnije količine mlijeka (do 60%) završe u preradi na samim gazdinstvima odnosno proizvodnji sira, kajmaka, kiselog mlijeka i dr., ili se koriste za sopstvenu potrošnju i prodaju na tržištu/pijacama.

Nizak procenat mlijeka koje se otkupljuje (ispod 50%) ukazuje na ekstenzivnost i nisku tržišnu orijentisanost domaće proizvodnje sirovog mlijeka. Ukupna količina sirovog kravljeg mlijeka u Bosni i Hercegovini isporučena otkupljivačima u 2024. godini je iznosila 272.888 tona i veća je za 5% u odnosu na prethodnu godinu. Prosječan sadržaj mliječne masti u mlijeku je iznosio 3,9%, a sadržaj proteina 3,4%.

Proizvodnja mesa

U klaonicama u Bosni i Hercegovini je lani zaklano 76.110 grla svinja, 63.718 grla ovaca i 38.616 grla goveda. Broj zaklanih ovaca je bio manji za 24%, svinja za 18%, a goveda za 4% te je samim tim i manja neto težina zaklanih grla.

Imajući u vidu značajno smanjenje broja zaklanih ovaca i svinja, i u nešto manjem procentu goveda samim tim je smanjena ukupna proizvodnja svježeg mesa u klaonicama za 11% u poređenju na ostvarenu proizvodnju iz prethodne godine.

Baksuzni saldo: Izvoz mesa iz BiH 20 miliona KM, a uvoz vrtoglavih 266 miliona maraka

Poskupljenje proizvodnje tovnih grla uticao je i na rast njihove otkupne cijene zbog čega su prerađivačka industrija i klaonice umjesto domaćih grla potrebe podmirivale uvozom žive stoke ili mesa. Ukupan broj zaklanih goveda u klaonicama u Bosni i Hercegovini iznosio je 38.616 grla i manji je za 1.428 grla što se odrazilo i na manju neto dobijenu količinu svježeg mesa goveda od 9.792 tone.

Proizvodnja svinjskog mesa u Bosni i Hercegovini je u cjelini usmjerena za domaće tržište, i to za potrošnju u svježem stanju i kratkotrajnim prerađevinama. Na situaciju svinjskog mesa uticala je pojava afrička svinjske kuge kako u zemljama okruženja, a kasnije i na domaćem tržištu što se odrazilo direktno na smanjenje stočnog fonda, manji otkup žive stoke zbog previsoke cijene prasadi i tovnih svinja, kao i kupovnu cijenu i svježeg svinjskog mesa.