Što je Kina bez svinja?

Od svih vrsta mesa, Kinezi najčešće biraju svinjetinu pa ona čini čak 70% ukupne potrošnje mesa, javlja The Economist. Kina trenutno ima potražnju za približno 500 milijuna svinja godišnje, više od pola svjetske svinjogojske proizvodnje. Ipak, važnost konzumacije svinjetine za Kinu ide dublje od kulinarskog ukusa.

Svinje su bile centar kineske kulture, kuhinje i obiteljskog života tisućama godina. Što ih onda čini toliko važnima za Kinu?

Kineski simbol obitelji

Povijesno, svinje su bile dijelom svih slavlja i okupljanja, uključujući vjenčanja, sprovode i festivale, a kineski simbol za obitelj upravo je svinja pod krovom. No, sve donedavna svinjetina je bila skupa i većina stanovništva mogla si je takav skupocjeni obrok priuštiti tek nekoliko puta godišnje. Kako se kinesko stanovništvo bogatilo u posljednjih tridesetak godina, meso je postalo simbol bogatstva i dobrostanja.

Kineske vlasti i danas pokušavaju povećati domaću svinjogojsku proizvodnju kako bi tanjuri njezinih stanovnika uvijek bili puni jeftine svinjetine. Kineska komunistička partija u osiguravanju dostupnosti svinjetine vidi važan čimbenih održavanja političke stabilnosti.

Utjecaj svinjetine na gospodarstvo

Potražnja za svinjetinom čak odvodi kineske ulagače van zemlje. Prema nekim informacijama Kinezi su kupili 5 milijuna hektara zemlje izvan domovine, što je veće od pola površine Portugala, kako bi proizvodile hranu i uzgajale životinje za prehranu - poput svinja. 2013. godine najveći kineski proizvođač svinjetine kupio je američko poduzeće Smithfield foods, najvećeg svjetskog proizvođača svinjetine.

Bio je to najveći kineski transfer američke kompanije, koji govori u prilog činjenici kolika je važnost svinjetine Kinezima, a svinje će na kinesko gospodarstvo u budućnosti samo imati još veći utjecaj.

Foto: depositphotos.com/dinhngochung