Stajski gnoj je pravo bogatstvo - to napokon svima postaje jasno

Na ozbiljnije razmišljanje i računanje vrijednosti stajskoga gnoja poljoprivrednu i stručnu javnost nagnalo je enormno poskupljenje mineralnih gnojiva.

Prošle godine u ovo doba, kad se počela osmišljavati nova IAKS operacija 10.1.17 "Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama" (PUS), cijene mineralnih bile su uobičajene i iznosile su prosječno 5,3 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K).

U studenom prošle godine, u jeku edukacija korisnika navedene operacije već su bile značajno više, na razini 13,1 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K). Ovih dana, na početku proljetne sjetve i prihrane ozimih usjeva i travnjaka, te iste cijene dosegle su povijesne rekorde i iznose u prosjeku 20,5 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K).

Dakle, u godinu dana one su u prosjeku gotovo učetverostručene.

Vrijednost stajskoga gnoja u našoj je poljoprivredi desetljećima zanemarivana i podcijenjena, a nerijetko se i službeno tretira samo kao izvor onečišćenja. No, dolaze neka nova vremena. Nažalost, često je neophodna velika nevolja da bismo o važnim temama počeli trezveno i racionalno razmišljati – upravo to se događa na temu gnojiva općenito pa smo primorani puno više računati i tražiti racionalnija rješenja.

Povijesni rekord kemijskih analiza 

U prošloj se godini napravilo zasigurno najviše kemijskih analiza svih tipova stajskoga gnoja u povijesti, a razlog je uvođenje navedene nove operacije 10.1.17. I te su analize uglavnom potvrdile prosječne tablične vrijednosti sadržaja glavnih makro-hranjiva (N-P-K) u različitim tipovima stajnjaka. Najprikladniji primjer za usporedbu i računanje njegove vrijednosti  je goveđa gnojovka – u obliku pomiješanog fecesa i urina bez dodane vode ili stelje. Gnojovka se kao takva i aplicira na oranične i travnjačke površine.

Prosječni sastav (formulacija) goveđe je 4-2-5 (kg N - P2O5 - K2O / m³ ili toni). Dakle, samo po osnovna tri makro-hranjiva, u usporedbi s mineralnim gnojivima, ona vrijedi prema trenutnim cijenama 1m³ = 226 kn.

Najčešće "opterećenje" površina na stočarskim gospodarstvima u našim županijama s najvećim brojem krava u prosjeku je 1 krava/ha (uključujući i podmladak), što iznosi prosječno 1,5 UG/ha. Ta jedna krava s podmlatkom proizvede prosječno godišnje 30 m³ ili tona gnojovke, što u izračunu dovodi do ukupne godišnje proizvodnje čistih hranjiva od 120-60-150 kg N-P-K/ha.

Prema trenutnim cijenama mineralnih gnojiva to je ekvivalent od 6.765 kn. U intenzivnijoj proizvodnji, pri "opterećenju" od 2,5 UG/ha, izračun se penje na 200-100-250 kg N-P-K/ha = 11.275 kn.

Važno je napomenuti da je to proizvodnja vrijednog organskog gnoja svake godine po svakom hektaru.

Stajnjak ima dodatnu vrijednost

Ako tu proizvodnju nakratko povežemo s trenutnim cijenama dehidriranih organskih gnojiva, koja se uglavnom uvoze i masovno kupuju za našu povrtlarsku i ostale proizvodnje hortikulture, osobito u ekološkom uzgoju, dolazimo do još puno viših iznosa po kravi i/ili hektaru. Njihova uobičajena cijena  primjenjivih i u ekološkoj proizvodnji klasične formulacije 4-3-2 iznosi 43,3 kn/kg čistih hranjiva (N-P-K). U toj usporedbi vrijednost godišnje proizvodnje gnojovke (1 krava + podmladak / ha) iznosila bi čak 14.289 kn.

U svim ovim usporedbama i izračunima uzimala se u obzir samo vrijednost tri najvažnija makro-hranjiva (N-P-K). Stajnjak ima naravno dodatnu vrijednost i u sadržaju svih ostalih makro- i mikro-elemenata, kao i u nezamjenjivoj ulozi u povećanju sadržaja organske tvari i biološke aktivnosti u tlu na parcelama na kojima se redovno primjenjuje.

Vrlo skoro, a svakako u nadolazećem novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike, svi ćemo puno više morati cijeniti vrijednost stajskoga gnoja, nezamjenjivu ulogu stočarstva u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i značajno veći udio leguminoza u plodoredu, zelenu gnojidbu, konzervacijsku obradu tla i sve drugo za što je poljoprivrednicima sve više potrebna stalna, intenzivna stručna podrška, i to na poljima i u stajama.

*napomena: sve cijene izražene su bez PDV-a