Sjetva ozimog stočnog graška: Praksa koja se više isplati?

Sjetva ozimog stočnog graška u jesen postaje sve češća praksa među proizvođačima, a razlozi leže u njegovoj otpornosti, ranom porastu i visokom nutritivnom kvalitetu. Stručnjaci ističu da ovakav način proizvodnje omogućava poljoprivrednicima da iskoriste zimsku i proljetnu vlagu, što direktno utiče na jači korijenov sistem i stabilnije prinose.

"Ozimi stočni grašak u proljeće brzo kreće s vegetacijom, pa se može kositi ili žeti znatno ranije nego proljetne kulture. Osim toga, manji je pritisak korova, jer ih jesenji usjevi bolje potiskuju, mlade biljke prezime i rano zatvore sklop", objašnjava mag. agr. Hatidža Okić iz Zemljoradničke zadruge Gračanka, dodavši da će sjeme uskoro će biti dostupno u njihovim poljoprivrednim apotekama, kako bi proizvođači mogli osigurati dovoljno zelene mase za stoku.

Ozime sorte, prema riječima Okić, imaju veću otpornost na sušu u kasnijim fazama vegetacije. Također, sadržaj proteina se kreće između 18 i 25 posto, što ga čini izuzetno vrijednim u ishrani stoke, a karakteriše ga i dobra probavljivost.

Priprema tla i sjetva

Za dobar uspjeh, dodaje, presudni su pravilan izbor sorte i dobra priprema zemljišta. Preporučuje ozime sorte koje dobro podnose niske temperature, a najčešće se sije u smjesi s žitaricama poput ječma, raži, pšenice ili tritikalea, jer one služe kao oslonac i doprinose većoj količini zelene mase.

"Nakon skidanja prethodnog usjeva, tlo treba preorati na dubinu od 20 do 25 centimetara, a pred samu sjetvu obavezno ga usitniti tanjiranjem i drljanjem", savjetuje Okić, napominjući da tlo treba biti umjereno teške teksture, dobro drenirano, bez zadržavanja vode.

Evo 8 ključnih koraka za sjetvu ozimog stočnog graška

Sjetva se obavlja od kraja septembra do sredine oktobra, na dubini 5 do 8 cm. U čistoj sjetvi, norma sjemena iznosi od 180 do 220 kilograma po hektaru, dok se u smjesi sa žitaricama sije 120 do 140 kilograma graška uz 60 do 80 kilograma žitarice. Razmak između redova, dodaje, trebao bi biti od 12 do 15 centimetara.

Najbolji trenutak žetve je početak cvjetanja

Kada je riječ o osnovnom đubrenju, preporučuje se 60 do 80 kilograma fosfora (P2O5) i 40 do 60 kilograma kalija (K2O) po hektaru, dok se azot daje samo u startnoj količini od 20 do 30 kilograma, jer grašak veže azot iz zraka.

Suzbijanje korova, kako ističe stručnjakinja iz ZZ Gračanka, obično nije potrebno ako je sklop dovoljno gust, a zaštita od bolesti poput askohitoze i pepelnice ili štetočina poput graškovog žiška provodi se samo po potrebi.

Za proizvodnju zelene mase, najbolji trenutak žetve je početak cvjetanja, kada se postiže optimalan odnos prinosa i nutritivne vrijednosti. Ako se grašak uzgaja za zrno, žetva se obavlja kada mahune požute i zrno se stvrdne.

"U smjesi s tritikalom ili raži grašak ima oslonac, otporniji je na polijeganje, a smjesa daje 20 do 30 posto više zelene mase u odnosu na čistu sjetvu", zaključuje Okić.

^{Naslovna fotografija: Shutterstock/fotokostic/Depositphotos/YAYImages}